Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu tranšu od milijardu eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, kojeg je usvojila Europska unija. Bh. vlasti su Europskoj komisiji dostavile nacrt potpuno razrađenog Reformskog programa, koji je neophodna osnova za sudjelovanje u Planu rasta za Zapadni Balkan.
Komisija je pripremila svoju procjenu nacrta Reformskog programa BiH, tražeći da se implementiraju određene izmjene. Međutim, vlasti BiH su obavijestile Komisiju da zbog nedostatka političkog konsenzusa nisu u mogućnosti da usuglase finalni tekst. Zbog toga je tranša prvobitno bila ugrožena, a sada i konačno izgubljena značajna količina novca predviđena za BiH.
Kočnica u RS-u
Prva tranša Plan rasta može se isplatiti samo nakon što Reformski program formalno usuglase Europska komisija i Bosna i Hercegovina. Neusvajanje Reformskog programa u skladu s komentarima Komisije će imati posljedice. Za razliku od drugih partnera u regiji, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuvjetnu tranšu predfinanciranja koja je planirana za isplatu nakon ljeta, u iznosu od sedam posto (70 milijuna eura), te će propustiti značajnu priliku za ranu financijsku podršku.
Problem s dokumentom nastao je zbog tri mjere koje nisu prihvaćale vlasti u Republici Srpskoj. Radi se o uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanju odluka ovog suda.
I dok se izvješća se uglavnom zasnivaju na tomu da smo izgubili 70 milijuna eura, alarmantno je i to što osim financijskog postoje još dva stuba Plana rasta, a to su uključivanje u europsko jedinstveno tržište i produbljivanje zajedničkog regionalnog tržišta, za šta i nije potrebna Reformska agenda, a što je također stopirano.
– Ovaj dio od 70 milijuna čine prva inicijalna sredstva za svaki vid projekta. Na neki način oni utiču na manji dio realizacije projekta, a kako bi se vidjelo kako bi vlasti u BiH radile na realizaciji projekata, nakon čega bi se sukcesivno odobravala veća sredstva. S obzirom da je i taj dio zaustavljen, postavlja se pitanje kako su vlasti uopće planirale realizaciju projekata i da li je bilo volje za realizaciju. Ovo nisu ekonomska pitanja, to su sad isključivo politička pitanja i sumnjam da bi među ekonomistima uopće bio problem usuglasiti i realizirati te projekte, ali kod nas je sve politika i nažalost to ćemo gledati i narednih godina. Šteta, ali znajući kakva je politička situacija u našoj zemlji, mislim da je bilo nerealno očekivati da se to u konačnici usvoji, kaže za Dnevni list ekspert iz oblasti ekonomije Faruk Hadžić.
Sve ili ništa
Još 930 milijuna namijenjenih Bosni i Hercegovini je dostupno i ako dođe do promjene u političkim stavovima među vlastima u RS-u moguće je da će taj novac ipak doći u našu zemlju.
Komisija nastavlja raditi s vlastima, pružajući podršku završetku posla po potrebi i s nestrpljenjem očekuje da primi Reformski program nakon što bude politički podržan. Potom će ga bez odlaganja ocijeniti, kao što je bio slučaj s ostalim partnerima, s ciljem konačnog usvajanja što je moguće prije. Plan rasta podržava Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan – vrijedan do 6 milijardi eura u grantovima i kreditima za čitavu regiju.
Vrijedi istaći i da će 70 milijuna eura prvobitno namijenjenih za BiH biti podijeljeno među drugim državama Zapadnog Balkana koje su svoj Plan reformi poslali, a riječ je o Srbiji, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
– Nisam se bavila brojkama, ali definitivno brine i to što će nam se od siječnja 2026. uvesti nova karbonska taksa na izvoz. Mi više od 70 posto izvozimo u zemlje Europske unije, posebno u Njemačku i Italiju, i bilo koja nova zakonska regulativa koja ograničava izvoz će se negativno odraziti na konkurentnost bh. ekonomije. S obzirom da nam je to najvažniji partner, plašim se negativne refleksije, navodi analitičarka Amila Pilav – Velić.
Nada među bh. dužnosnicima je bila da će usuglašene mjere, njih 110, biti dovoljno da nam zvanični Bruxelles ponovno progleda kroz prste i odobri veći dio novca za našu zemlju, ali poruka Europske unije je bila jasna – sve ili ništa.
Scena.ba
