Unatoč ogromnom turističkom potencijalu, prirodnim ljepotama, kulturnom naslijeđu i raznovrsnoj gastronomiji, Bosna i Hercegovina prema zvaničnim statistikama bilježi najmanji broj turista u regiji.
Prošle godine našu zemlju je prema podacima Agencije za statistiku BiH posjetilo 1,7 milijuna turista, što je znatno manje u usporedbi sa susjednim zemljama. Srbija je imala 2,1 milijun, Crna Gora 2,6 milijuna, Slovenija više od šest milijuna, dok je Hrvatska zabilježila impresivnih 20 milijuna posjetitelja.
Brojke otvaraju pitanja, a jedno je: koliko su one posljedica neprijavljivanja svih turista koji ulaze i borave u Bosni i Hercegovini, jer opći je dojam, prema onomu što se može vidjeti na terenu, da je broj turista koji posjete BiH daleko veći nego što pokazuju zvanični podaci, piše Forbes.
Nesklad između stvarnog i prijavljenog broja turista, skida zavjesu i sa svih, još uvijek nereguliranih pitanja u sektoru ove djelatnosti u zemlji. Problem neprijavljivanja je nešto s čime se suočavaju u Županiji Sarajevo. Pretpostavka je da od ukupnog broja turista čak do 30 posto bude neprijavljeno.
Pola se prikriva
U Republici Srpskoj, prema nezvaničnim podacima, oko 50 posto noćenja je u sivoj zoni, navodi Ana Lakić iz Turističke organizacije Republike Srpske.
– Ako nije 50 onda je 40 sigurno. U prošloj godini u Republici Srpskoj je registrirano milijun i 112 tisuća noćenja, ta cifra je daleko veća. Statistika ne vodi evidenciju o boravku u privatnom smještaju, ističe Lakić.
Slična situacija je i u Unsko-Sanskoj županiji, gdje, prema Arminu Amidžiću (vlasniku jedne od bh. turističkih atrakcija Japodski otoci i donedavnom direktoru Turističke zajednice Bihaća), značajan broj smještajnih kapaciteta često nije adekvatno evidentiran. Dekapacitiranost inspekcije koja vrši provjere, te sama svijest subjekata koji su obavezni da prijavljuju goste i naplaćuju boravišnu taksu, problem je u cijeloj zemlji.
Lakić naglašava da je u toku suradnja s inspektoratom i poreznom upravom Republike Srpske kako bi se poboljšala kontrola nad sektorom, te razmotrilo i uvođenje turističke inspekcije u ovome entitetu.
– Ako vam netko nije dao račun za noćenje, nije vam dao ni za ostale usluge, što dovodi do ogromnih gubitaka zbog neplaćanja poreza. Radili smo analizu gdje smo uzeli 130 KM kao sumu koju gost troši po noćenju u BiH, to su milijunski iznosi, kaže Lakić.
Nepostojanje jedinstvenog turističkog informacijskog sustava na razini BiH dodatno otežava praćenje turističkog prometa. Zemlje u okruženju su problem evidencije turista riješile kroz platformu eVisitor, koja je svojevremeno nuđena i BiH, a koja u realnom vremenu pruža uvid u turističke parametre, te predstavlja središnje mjesto prijave i odjave turista te obračuna i kontrole naplate boravišne takse. Prošle godine uvođenje je najavila je Crna Gora, a o njoj razmišlja i Republika Srpska.
Prije šest godina, 2018, u našoj zemlji je pokrenut online sustav za prijavu boravka stranaca “e-stranac”. On je prvenstveno uspostavljen radi unapređenja sigurnosnih aspekata, omogućujući državi da prati koliko stranaca boravi na njenoj teritoriji, gdje se nalaze, koliko dugo ostaju, te iz kojih zemalja dolaze.
Podijeljen je u dva dijela: jedan koristi Služba za poslove sa strancima, dok drugi koriste pravna i fizička lica koja pružaju usluge smještaja. Pored jačanja sigurnosti, cilj ovog sustava je bio olakšati prijavu gostiju, doprinijeti rastu turističkog sektora i unapređenju naplate javnih prihoda.
U RS-u zvanična statistika Zavoda za je jedini relevantan izvor praćenja turističkog prometa i praćenje noćenja po uplatama boravišne takse koje se vode u TORS-u na mjesečnoj razini. U Federaciji BiH u nekoliko županija evidentiranje turističkog prometa se vrši i kroz korištenje online platforme za prijavu boravka turista, za koju su iz Ministarstva privrede Županije Sarajevo pojasnili da nudi sve potrebne statističke podatke i jednostavna je za uporabu.
– Potrebno je unaprijediti komunikaciju između javnog i privatnog sektora, da se ljudima objasni koliko je važna boravišna taksa, da se ona vraća u zajednicu, ali je nužno i centralizirati sustav, ako se ne može centralizirati na razini BiH, može na razini FBiH, da se postupak prijave olakša i pojednostavi, a ne da na tri strane prijavljujemo jednog gosta. To nije userfriendly sistem koji bi motivirao ljude da budu dio sustava i da goste redovito prijavljuju. Ljudi se tijekom tri mjeseca sezone uguše administracijom, inspekcijom, umjesto da se bave gostima. Ali, usprkos tomu, vidljivo je da se sve više rade prijave gostiju. Svake godine ima sigurno 15,20 posto više prijavljenih gostiju u odnosu na prošlu, kaže Amidžić.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma provodi javnu nabavku za digitalizaciju u turizmu čime bi se trebao unaprijediti sustav prijavljivanja gostiju, ali i praćenja njihovih dolazaka i boravka na području FBiH. Ovim projektom žele dati novi zamah turizmu, jer trenutno turističku statistiku na temelju sustava za prijavu i odjavu turista obavljaju Turistička zajednica ŽS, Turistička zajednica HNŽ, Turistička zajednica TŽ, Turistička zajednica SBŽ, zatim Ministarstvo privrede USŽ i Turistička zajednica grada Ljubuški. U tom smislu potencijalno dostupni podaci odnose se na pet županija od ukupno deset u Federaciji BiH.
Ujednačavanje
Nepostojanje jedinstvenog turističkog informacijskog sustava na području BiH nije jedini izazov turističke djelatnosti. Ova oblast opterećena je neujednačenim zakonodavstvima i pravilima koja se primjenjuju ovisno o teritoriji.
Tako naprimjer, u Federaciji, turizam je u nadležnosti Ministarstva okoliša i turizma, međutim, zbog specifičnog uređenja, županije imaju značajnu autonomiju u reguliranju djelatnosti. Ovo dovodi do situacije da svaki kanton može imati svoja pravila i propise o turizmu.
U Republici Srpskoj, turizam je centraliziraniji i reguliran kroz Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske. Zakon o turizmu uređuje osnovna pravila i propise koji se odnose na turističke djelatnosti na teritoriji entiteta. U Federaciji ni svaki kanton nema turističku zajednicu, a na razini BiH također ne postoji ni ujednačen način prihodovanja odnosno financiranja turističkih zajednica.
Turistička organizacija Republike Srpske financira se iz naplate boravišne takse, u omjeru da 20 posto ide Turističkoj organizaciji, a 80 posto lokalnim turističkim zajednicama, kojih je trenutno, u TORS-u oko 44. Takse u ovom entitetu su definirane prema razvijenosti lokalne zajednice, te se kreću u rasponu od pola marke do tri marke po gostu po noćenju.
Županija Sarajevo i HNŽ ubiru i članarinu i boravišnu taksu. USŽ, SBŽ, PŽ i TŽ ubiru boravišnu taksu, dok ZHŽ, HBŽ, BPŽ i ZDŽ nemaju ni jedno ni drugo. No, jednako kao i kod naplate boravišne takse, i u slučaju plaćanja članarine, stvari se ne odvijaju bez poteškoća. Mnogi subjekti koji su dužni plaćati članarinu u iznosu od 0,05 posto od svojih prihoda, to ne čine. Inspekcija radi svoj posao, ali su njihove ingerencije ograničene.
Novi Zakon o turizmu, koji je u pripremi nakon deset godina čekanja, zbog složenih nadležnosti i političkih usklađivanja, predstavlja ključni korak ka unapređenju turističke oblasti u Federaciji.
Cilj izrade je harmonizacija propisa unutar Federacije i usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije u oblasti turizma.
Ministrica Pozder ističe da je cilj novog zakona i ujednačavanje naplate boravišne takse i članarine na cijelom području Federacije BiH.
– Radna grupa je analizom postojećih kantonalnih zakonskih rješenja utvrdila neophodnost uvođenja turističke članarine kako bi se turizam mogao sistemski razvijati i dugoročno implementirati. Nadam se da ćemo u ovoj godini imati zakon u nacrtu i otvoriti javnu raspravu što prije jer će nam taj zakon nakon usvojene Strategije razvoja turizma za period 2022 – 2027. dati pravi okvir i put kojim treba ići naš turizam koji postaje sve značajnija grana našeg gospodarstva, navodi.
Bosna i Hercegovina ima sve preduvjete za razvoj uspješnog turističkog sektora, ali je za progres ključno osigurati usklađenu legislativu, pojačan inspekcijski nadzor, podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja djelatnosti i gostiju te uspostavljanje jedinstvenog turističkog informacijskog sustava na razini cijele zemlje.
Scena.ba
