Nešto više od dva sata trajala je konferencija za medije u Tiskovnom uredu Svete Stolice na temu ‘duhovnih iskustava u međugorskom svetišu”, uživo prenošena na YouTube kanalu Vatican Newsa i s velikim zanimanjem praćena od katolika cijelog svijeta, iz BiH, Hrvatske i posebno iz Međugorja.
Iako su mnogi laici očekivali konačno i jasno priznanje međugorskog fenomena to se nije dogodilo. Ali, niti izričito negiralo, što je i svojstveno brojnim odlukama koje su pristizale iz Vatikana tijekom stoljeća postojanja. Još manje su bili u pravu oni koji su očekivali kako će Međugorje biti zabranjeno.
No, ono što je odobrio papa Franjo i Vatikan pragmatičan je zaključak kako Međugorje daje mnoge duhovne plodove stotinama tisuća hodočasnika koji se slijevaju u to hercegovačko svetište. Dikasterij za nauk vjere međugorske vidioce naziva “navodnim”, a hodočasnicima preporučuju da u Međugorje hodočaste zbog Kraljice mira, a ne “navodnih vidioca”, što je vrlo znakovita poruka. Naglašeno je kako to ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećajući da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”.
U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”. U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”, a Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide zbog susreta s navodnim vidiocima, nego susreta s Marijom, Kraljicom mira”.
“Trenutak zaključenja duge i složene povijesti fenomena Međugorja”
Na ovoj važnoj konferenciji za medije sudjelovali su kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, mons. Armando Matteo, tajnik Doktrinarnog odjela istoga Dikasterija i Andrea Tornielli, urednik uredništva Dikasterija za komunikacije. Kako je prenijela Informativna katolička agencija (IKA) izvješćivanje Vatican Newsa, dokument Dikasterija za nauk vjere koji je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko pojašnjenja.
„Stigao je trenutak da se zaključi duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja“ – tim riječima započinje Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere. Na svom početku obraćanja kardinal Victor Manuel Fernandez, koji je tijekom konferencije govorio na talijanskom, pozdravio je na hrvatskom jeziku: “Hvaljen Isus i Marija. Srdačno pozdravljam sve koji nas prate u živo iz Međugorja i cijelog hrvatskog govornog područja. Također želim posebno pozdraviti drage biskupe Bosne i Hercegovine i apostolskog vizitatora”.
Tekst je to koji je odobrio papa Franjo koji prepoznaje vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju budući da su se “dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci”.
Uglavnom, pozitivno je također mišljenje o porukama, iako uz pojašnjenja nekih izraza, a donosimo najvažnije dijelove.
Pozitivni plodovi
Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočašća iz cijeloga svijeta.
„Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se “brojna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”. Zabilježena su i “vrlo brojna ozdravljenja”. Župa Međugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih.
Nastala su i karitativna djela koja brinu o siročadi, ovisnicima, osobama s invaliditetom, a utvrđena je i prisutnost skupina pravoslavnih kršćana i muslimana.
Poruka mira
Nota Dikasterija potom razmatra glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira shvaćenoga ne samo kao odsutnost rata nego i u duhovnom, obiteljskom i društvenom smislu: najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, ‘Kraljica mira’. To je mir koji je plod življene ljubavi koja “podrazumijeva također ljubav prema onima koji nisu katolici”. Taj se aspekt bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima“.
Bog u središtu
Često se pojavljuje poticaj na pouzdano prepuštanje Bogu koji je ljubav: „Možemo prepoznati jezgru poruka u kojima Gospa ne stavlja sebe u središte, nego pokazuje da je potpuno usmjerena na naše jedinstvo s Bogom“.
Osim toga, “Marijin zagovor i djelovanje očito su podređeni Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi”.
Poziv na obraćenje
U porukama potom nalazimo “stalni poziv na napuštanje svjetovnoga načina života i pretjerane vezanosti za zemaljska dobra, uz česte poticaje na obraćenje, što čini mogućim istinski mir u svijetu”.
Čini se da je upravo obraćenje središte međugorske poruke. Tu je i “ustrajan poticaj da se ne podcjenjuje ozbiljnost zla i grijeha” i da se ozbiljno shvati Božji poziv na borbu protiv zla. Temeljni su također uloga molitve i posta, kao i središnje mjesto mise i traganje za konačnim smislom postojanja u vječnom životu.
Potrebna pojašnjenja
Drugi dio dokumenta ističe kako se “nekoliko” poruka može činiti “povezanima sa zbunjujućim ljudskim iskustvima” iako neke pogreške možda nisu “iz loše namjere, nego zbog subjektivnoga shvaćanja fenomena”. U nekim se slučajevima „čini da Gospa pokazuje neku razdraženost jer se neke njezine upute nisu slijedile; tako upozorava na prijeteće znakove i mogućnost da se nikada više ne ukaže“.
Ali zapravo druge poruke daju ispravno tumačenje: „Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci. Kažu: “Te i te godine, tog i tog dana bit će katastrofa”. Uvijek sam govorila da će kazna doći ako se svijet ne obrati. Zbog toga potičem sve na obraćenje“ (15.12.1983.).
Inzistiranje na porukama
Tu su potom poruke za župu u kojima Gospa kao da želi kontrolu nad pojedinostima duhovnoga i pastoralnoga puta. U drugim slučajevima poruke se „odnose na zahtjeve ‘malo vjerojatnoga nadnaravnog podrijetla’, kada Gospa „daje naredbe o datumima, mjestima, praktičnim aspektima, i donosi odluke o uobičajenim pitanjima“. Zapravo, sama Gospa relativizira vlastite poruke podvrgavajući ih „neusporedivoj vrijednosti Riječi objavljene u Svetom pismu“: „Nemojte ići u potragu za izvanrednim stvarima, nego radije uzmite Evanđelje, čitajte ga i sve će vam biti jasno“ (12.11.1982.).
U Noti se kao problematične navode i poruke koje Gospi pripisuju izraze “moj plan”, “moj projekt”, riječi koje bi “mogle zbuniti. Zapravo, sve što Marija čini uvijek je u službi Gospodinova plana”. Ne smijemo pogrješno dodjeljivati Mariji “mjesto koje je jedinstveno i isključivo za Sina Božjega”.
Odobreno javno štovanje
Iako to ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećajući da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”.
U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”. Crkvene vlasti u mjestima gdje je takvo iskustvo prisutno, pozvane su cijeniti pastoralnu vrijednost i “također promicati širenje tog duhovnog prijedloga”. Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide zbog susreta s navodnim vidiocima, nego zbog susreta s Marijom, Kraljicom mira”.
Na kraju, statusom ‘nihil obstat’ koji znači da ništa ne priječi da se cijeni pastoralna vrijednost i promiče širenje ovog duhovnog prijedloga pa i mogućim hodočašćima”. To je jedno od šest odluka razlučivanja u sklopu Normi za postupanje u razlučivanju pretpostavljenih nadnaravnih pojava koje je Dikasterij za nauk vjere objavio u svibnju ove godine, a koja podrazumijeva kako “nije izražena sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha”.
Vatikan je jasno poručio: Međugorje želi podržati kao mjesto hodočašća i duhovno stjecište vjernika iz cijelog svijeta, no da su i dalje podozrivi prema izjavama “navodnih” vidioca kojima se, kako tvrde, Gospa ukazuje čak svaki dan ili na određene datume, ali i pozvao na više kritičnosti u svezi navodnih čuda itd.
Ostaje vidjeti kako će se nakon ovakve odluke ponašati navodni vidioci, jer je kardinal Fenandez naglasio i sumnju u neke poruke koju su vidioci navodili kako Gospine. I ova odluka iz Vatikana otvoriti će mnoge rasprave i pitanja oko Međugorja u koje milijuni vjernika donose i milijune zarađenog novca.
Dekret mostarsko-duvanjskog biskupa o duhovnim iskustvima u Međugorju
Prenosimo u cijelosti dekret mostarsko-duvanjskog biskupa u vezi s duhovnim iskustvom vezanim za Međugorje upućen 19. rujna 2024. Dekret u vezi s duhovnim iskustvom vezanim za Međugorje, a u kojem stoji: – Uzimajući u obzir potrebu da se zaključi razlučivanje o fenomenima vezanim uz pobožnost prema Mariji „Kraljici Mira“ u Međugorju, posebno u svjetlu trenutne situacije i odluka koje su već donesene u vezi s pastoralnim usmjerenjem, kao i potrebu da se pruže neka objašnjenja s obzirom na ovo; – U svjetlu Normi za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, koje je izdao Dikasterij za nauk vjere 17. svibnja 2024.; – Budući da je Sveti Otac Franjo već poduzeo mjere kako bi osigurao duhovnu pratnju vjernika koji se žele pridržavati ovog duhovnog prijedloga; – Budući da je Apostolski vizitator, koji boravi na tom mjestu, izrazio vrlo pozitivno mišljenje o duhovnom ozračju i izrazima pobožnosti u Međugorju; – Prihvaćajući sinovskom poslušnošću Notu „Kraljica mira – o duhovnom iskustvu vezanim za Međugorje“, koju je odobrio Sveti Otac Franjo, 28. kolovoza 2024., a koju je izdao Dikasterij za nauk vjere, 19. rujna 2024., kojom se izjavljuje da su, s obzirom na navedeno duhovno iskustvo, „da su ispunjeni uvjeti za nastaviti s odlukom nihil obstat“; – Imajući na umu pozitivnu ocjenu, ali i pojašnjenja koja se izražavaju u navedenoj Noti o porukama vezanim uz duhovno iskustvo Međugorja, posebno o tome da skup poruka pripisanih Kraljici Mira iz Međugorja ima veliku duhovnu vrijednost i izražava, različitim riječima, stalni evanđeoski nauk, uvijek stavljajući u središte pouzdanje u Boga kroz potpuno pouzdanje u Mariju, da se bude oruđe mira; – Svjestan drugih pozitivnih i ne manje važnih aspekata ovih poruka – dobro istaknutih u navedenoj Noti – kao što su oni koji jasno stavljaju Marijin zagovor i djelovanje podređeni Isusu Kristu, tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi; oni koji nude snažnu teocentričnu viziju duhovnog života i pozivaju na vjerno pouzdanje u Boga koji je ljubav; oni koji se odnose na važnost traženja pomoći Duha Svetoga i potrebu napuštanja svjetovnog načina života te pretjerane navezanosti na zemaljska dobra uz učestale pozive na obraćenje, što su osnovni uvjeti za postizanje istinskog mira u svijetu; oni koji potiču na nepodcjenjivanje ozbiljnosti zla i grijeha te na borbu protiv zla i utjecaja Sotone; oni koji ističu da je temeljna kršćanska obveza molitva, zajedno s preporukom konkretne bratske ljubavi koja prati, daruje, služi, oprašta, blizu je siromasima, ne zaboravljajući nikada na crkvenu dimenziju zajedništva s cijelom Crkvom, s pastirima i također sa Svetim Ocem; – S obzirom na obilje svjedočanstava vjernika i pastira o brojnim pozitivnim plodovima vezanim uz pobožnost prema Mariji „Kraljici Mira“; – Na kraju, imajući u vidu činjenicu da ovaj fenomen uvelike nadilazi Mostarsko-duvanjsku biskupiju do te mjere da se pobožnost proširila cijelim svijetom;
ODLUČUJEM – da ništa ne priječi (nihil obstat) „da se cijeni pastoralna vrijednost i da se promiče širenje ovog duhovnog prijedloga pa i mogućim hodočašćima“ (Norme, br. 17); – da su vjernici, kad je u pitanju pobožnost prema Mariji „Kraljici Mira“, „ovlašteni da je se pridržavaju na razborit način“ (Norme, čl. 22, §1: usp. Benedikt XVI., Verbum Domini, br. 14), iako to ne podrazumijeva odobravanje nadnaravnog karaktera fenomena o kojemu je riječ (usp. Norme, čl. 22, §2), uz napomenu da vjernici nisu dužni vjerovati u to; – da su svećenici ove Biskupije, prihvaćajući i poštujući odluku Crkve, slobodni pristati ili ne pristati uz ovaj duhovni prijedlog; – da se Apostolskog vizitatora poštuje i sluša u odlukama koje će donositi u situacijama koje se mogu pojaviti. Zbog široke rasprostranjenosti pobožnosti prema Mariji „Kraljici Mira“ po cijelom svijetu, ne dovodeći u pitanje ovlast svakog dijecezanskog biskupa da o ovoj stvari samostalno odlučuje sukladno čl. 7, §3 Normi za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, određujem da se ovaj dekret objavi 19. rujna 2024. Jedan primjerak dekreta neka se pošalje Dikasteriju za nauk vjere, a drugi Predsjedništvu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Scena.ba
