BiH je propustila šansu da povuče 70 miliona KM od Evropske unije jer nije pravovremeno poslala dokument o Planu rasta. Razlog se tražio u činjenici da četiri kantonima u kojima su premijeri SDA-ovci nisu dali zeleno svjetlo jer su tražili određene izmjene.
Ipak, prije četiri dana predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) izjavila je da je Evropsku komisiju informirala i uputila dokument o trenutnoj usuglašenosti u BiH kada je u pitanju Plan rasta.
Dakle, Krišto je nakon skoro dva mjeseca samostalno odlučivali poslati dokument u Brisel, pa se postavlja pitanje zašto je uopće formirana Radna grupa kroz koju se tražilo mišljenje i nižih nivoa vlasti i time omogućilo i riskirala da neko blokira usvajanje (pre)važnog dokumenta.
Zbog odluke Krišto da pošalje dokument u Brisel, što je potvrda da je isto mogla učiniti davno u roku koji je zadala Europska komisija, žestoko je reagirao i Milorad Dodik (SNSD) kazavši da je “Krišto kao nenavođena raketa”.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) kaže da je formiranje Radne grupe zapravo bila dobra volja Vijeća ministara BiH, ali i greška, jer su računali da opozicija “može biti konstruktivna”.
“Oni su to iskoristili za političku kampanju, ugrozili proces i donekle amnestirali najodgovornije krivce, a to je SNSD koji su nam zadali dosta glavobolje oko dva neusuglašena dijela”, kazao je.
Konaković ističe da Radna grupa nema ustavne, zakonske ili neke druge obligacije i da je ne treba niti promatrati kao mehanizam koordinacije koji kantonima daje mogućnost blokiranja određenih odluka.
A to u prijevodu znači da mišljenja kantona i entiteta nije bilo ni potrebno za usvajanje i slanje dokumenta Plan rasta i da to što su četiri kantona ili entitet bili protiv uopće nije sprečavalo predsjedavajuću Borjanu Krišto da pošalje dokument u Brisel u predviđenom roku.
Ovako, probili smo sve rokove, ponovo pokazali nesposobnost, a zatim poslali neusuglašen dokument koji u konačnici ne zadovoljava kriterij Europske komisije. Baš kao što bi bilo i prije dva mjeseca, samo što bi tada izgledali iole ozbiljniji.
Podsjetimo, kada je BiH posljednji put poslala Plan rasta, dokument je bio nepotpun jer pored blokade iz RS-a, ni SDA premijeri iz četiri kantona (ZDK, TK, SBK, USK) nisu dali suglasnost, odnosno poslali su tzv. “uvjetna suglasnost” na nacrt Reformske agende, znajući za uputstvo Vijeća ministara BiH da je to efektivno glas “protiv.”
Treba naglasiti da je Vijeće ministara prilikom formiranja Radne grupe za rad na Planu rasta određivalo pravila i moglo je donijeti takvo pravilo da nije potreban konsenzus da bi se dokument poslao u Brisel, no HDZ je najviše insistirao na tome, kako bi svi kantoni bili vidljivi u donošenju odluka.
BiH se još nada da će EU prihvatiti ovakav krnji Plan rasta i da će dobiti početnih 70 miliona eura, a nakon toga moći iskoristiti i cijelu milijardu eura zajedno sa zemljama regije.
Scena.ba
