Nakon više nego nezanimljive kampanje, završeni su lokalni izbori u BiH. Prema odluci Središnejg izbornog povjerenstva (SIP) izbori se nisu održali u mjestima koja su pogođena katastrofalnim poplavama, Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici. Izuzev manjih promjena, stvari su više-manje ostale iste – nacionalne stranke potvrdile su svoju dominaciju.
Tako je bilo i kada je riječ o tzv. hrvatskom korpusu. I ovi izbori su pokazali nužnost uvođenja novih tehnologija kako bi se spriječio pokušaj malverzacija.
Hrvatske stranke u Mostaru osvojile 19 mandata, ostaju li Srbi bez vijećnika?
Prema preliminarnim podacima SIP-a BiH, stranke s hrvatskim predznakom imat će većinu u Gradskom vijeću Grada Mostara. HDZ je osvojio 14 mandata (prošlih izbora imao je 13), HRS najvjerojatnije ostaje na istom rezultatu kao i prošli put s osvjena tri vijećnička mandata, Hrvatska lista za Jug također je osvojila jedan mandat, a u Vijeću je ponovno, nakon četiri godine stanke, i HDZ 1990 s jednim osvojenim mandatom. Sveukupno, 19 mandata imaju stranke s hrvatskim predznakom, od sveukupno njih 35 u Gradskom vijeću Mostara.
Nadalje, Koalicija za Mostar, predvođena Strankom demokratske akcije (SDA), osvojila je 11 mandata, što je u razini prošlih lokalnih izbora. Koalicija Grade moj, koju predvodi Demokratska fronta (DF) 3 mandata, a Koalicija stranaka Trojke predvođene SDP-om, osvojila je 2 mandata.
Preliminarne brojke rezultata izbora, za sada, ne daju mandat SNSD-u u Gradskom vijeću Mostara, što znači da Srbi sljedeće četiri godine ostaju bez svog vijećnika. No, za sačekati je potpune rezultate i eventualne promjene.
Sagledavajući sadašnje rezultate, očito je kako hrvatske stranke u mostarskom vijeću imaju značajan primat, no već je jasno kako se novi gradonačelnik neće izabrati u prvom krugu glasanja, već u posljednjem s potrebnih 18 ruku.
Naravno, tu će HDZ vjerojatno morati uraditi neke ustupke prema HRS-u ili HDZ 1990 ili Hrvatskoj listi za Jug. Bit će zanimljivo vidjeti njihove zahtjeve. Ili da se, kojim slučajem, HDZ u izglasavanju svoga gradonačelnika potraži pomoć ruku svog koalicijskog partnera SDP-a BIH.
HDZ zadržao pozicije, Prozor-Rama neosvojiva
HDZ BiH je zadržao gradonačelnik/načelnike u Ravnom, Čitluku, Posušju, Neumu, Ljubuškom, Širokom Brijegu, Stocu, Livnu, Kupresu, Grudama i Čapljini.
Za HDZ je bilo vrlo neizvjesno u Odžaku – HDZ-ov Ilija Nakić s osvojenih 1.949 glasova tu je pobijedio za oko 70-ak glasova SDA-ovog kandidata Anesa Osmanovića. Međutim, sve su ovo još uvijek nepotpuni podaci koji otvaraju mogućnost i nekim promjenama.
Nepotpuni podaci SIP-a pokazali su i tijesnu borbu u Novom Travniku između kandidata SDA Eldina Delića i Stjepana Duje, kandidata koalicije HDZ BiH-HDZ1990_HSS Stjepan Radić. Prema jučerašnjim, nepotpunim podacima kasno popodne Delić je imao 3.986 glasova i vodio je za tek 30-ak glasova Stjepana Duju.
HNP i HDZ 1990 su zadržali načelnički mandat u Tomislavgradu gdje je njihov kandidat Ivan Buntić, u razlizi za oko 250 glasova, osvojio drugi mandata. U Prozor-Rami očekivano je pobijedio Jozo Ivančević, kandidat i predsjednik Ramske narodne stranke.
On je s osvojena 3.364 glasa iza sebe ostavio HDZ-ovog kandidata Slavena Bilića koji je osvojio tek 943 glasa, kao i kandidata HDZ-a 1990 Luku Faletara, bivšeg Ivančevićevog stranačkog kolegu, koji je imao 783 glasa.Ovime se potvrdilo da je Prozor-Rama zaista neosvojiva za HDZ ili za HDZ 1990 sve dok ju vodi Ivančević. Inače, on je načelnik ove općine od 2008. godine i tu poziciju i dalje vrlo čvrsto drži.
Vrlo zanimljiv ‘duel’ bio je u Čapljini, gdje je HDZ-ova kandidatkinja Iva Raguž, koju za sada javnost percipira samo kao osobu s uskim rodbinskim vezama s dosadašnjim gradonačelnikom Smiljanom Vidićem, uvjerljivo pobijedila s 4.539 glasova. Pero Previšić, kandidat Čapljinske neovisne stranke – Čapljina u srcu, zadobio je 2.738 glasova.
U Kupresu rekordan broj nevažećih listića – skoro 40%
U Čapljini je zanimljiv i visok postotak nevažećih listića – čak 677, što je oko 8%. Slično je i u općini Čitluk gdje je zabilježeno 597 nevažećih listića ili 9,16%, kao i u Posušju gdje je 1.028 nevažećih listića. U toj općini postojao je samo jedan kandidat za načelnika, HDZ-ovac Ante Begić, koji je ponovno osvojio mandat.
No, prema preliminarnim podacima SIP-a, vrlo visok postotak nevažećih listića je i Neumu – 326 ili 17,25%.
Ali, 434 nevažeća listića u Kupresu, što i nije previše s obzirom na njihov broj u nekim drugim, većim općinama, ali za tu općinu to je nevjerojatnih 39,06% od sveukupnog broja. HDZ-ovac Danko Jurič, u toj općini osvojio je mandat kao jedini kandidat s, prema nepotpunim podacima, nešto manje od 700 glasova.
Na izbore izašlo manje od polovice birača
Međutim, malo tko od političkih aktera u BiH imaju razloga za zadovoljstvo, bez obzira jesu li zadovoljni osvojenim glasovima ili ne – tek nešto više od 47% birača je iskoristilo pravo glasa. Ali, poznajući bh političare, to njima neće biti alarm za ozbiljno razmišljanje oko ovog pitanja koje je postalo bh fenomen – zašto više od polovice građana ove zemlje ne želi glasati na izborima. Kako to da ih se nije uspjelo motivirati ili na izbornim listićima nisu pronašli kandidate kojima bi dali svoj ‘x’ u kvadratiću.
Ispodpolovična izlaznost mora biti alarm za ozbiljnu analizu i upozorenje bh političarima. Bh političarima je jedino bitan broj osvojenih fotelja i mogućnost vladanja, pa makar to bila i pobjeda postignuta glasovima manjine. Drugo pitanje je li to časno. No, kakvo je to uopće pitanje kada je posrijedi politika?
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, od 3.269.464 registriranih birača glasalo je 1.560.097 birača – 47,72% što je za 2,68% manje nego prošlih lokalnih izbora. Usporedbe radi, izlaznost na izborima 2020. godine bila je 50,40%, kada je glasalo 1.705.520 glasača, od 3.384.244 registriranih birača.
U FBiH, od 2.061.893 registriranih birača, glasalo je 991.089 ili 48,06% – u RS, od registriranih 1.235.482 birača, glasalo je 674.416 ili 54,58% i u Brčko Distriktu od 86.869 registriranih birača glasalo njih 40.015 ili 46,06%).
Na ovogodišnjim lokalnim izborima biralo se 58 općinskih vijeća u F BiH, 53 skupštine općina u RS-u, 111 načelnika općina, 21 gradsko vijeće u F BiH, 10 skupština gradova u RS-i, 32 gradonačelnika, te Skupština Brčko distrikta.
Sljedećih dana čak i katastrofe koje su pogodile dijelove BiH, a posebno područje Jablanice, očito će biti u sjeni zbrajanja mandata, kako piše Dnevni list.
Scena.ba
