Koji se omiljeni jutarnji napitak čini održivijim – kava ili čaj? Oboje je luksuzna roba. Oni nisu potrebni da bismo preživjeli, ali mnogi osjećaju da ne bi mogli živjeti bez dnevne doze vrućeg kofeina. Čaj je drugo najčešće konzumirano piće nakon vode, a ni kava ne zaostaje mnogo.
Kava svoje podrijetlo vuče iz Etiopije iz 9. stoljeća, gdje legenda kaže da je pastir koza po imenu Kaldi slučajno otkrio energizirajuće učinke bobica kave. Čaj vuče korijene iz drevne Kine, gdje se mitski lik Shen Nong navodno slučajno otrovao i spasio ga je zalutali list čaja koji mu je pao u usta.
Potrajalo je neko vrijeme, ali su oba napitka koja izazivaju ovisnost konačno stigla u Europu do 17. stoljeća i postala piće izbora u kavanama i čajankama gdje su se okupljali javni intelektualci kako bi raspravljali o aktualnim temama.
Danas se intenzivno uzgajaju, prerađuju, pakiraju i šalju širom svijeta, ostavljajući pritom svoj trag na okoliš.
Koji čimbenici utječu na ekološki otisak čaja i kave?
Učinak ovih pića može varirati ovisno o brojnim čimbenicima. Ali postoje neka istraživanja koja promatraju čitav životni ciklus oba proizvoda — od uzgoja i transporta do potrošnje i otpada. Nalazi ističu da poljoprivreda ima najveći utjecaj na okoliš.
‘Naravno, svaka je farma drugačija’, rekla je Amy Stockwell, analitičarka životnog ciklusa, koja je provela 18 godina u istraživanju kave. ‘Uzgajaju se u različitim zemljama. Vrijeme je drugačije. Poljoprivrednici drugačije tretiraju svoje usjeve.’
Ali mehanizacija berbe čaja i kave, navodnjavanje i gnojiva, koja ispuštaju dušikov oksid, snažan staklenički plin, doprinose utjecaju na klimu. Kava se, primjerice, tradicionalno sadila u sjeni drugog drveća. Sada se uglavnom uzgaja u ogromnim plantažama izloženim suncu, što zahtijeva intenzivniju upotrebu vode, gnojiva i pesticida.
Sječa šuma kako bi se napravilo mjesta za plantaže čaja i kave još je jedan čimbenik, piše Deutsche Welle (DW).
‘Veliki dio krčenja šuma do kojeg dolazi u zemljama globalnog juga služi za proizvodnju usjeva za gotovinu poput kave te crnog i zelenog čaja za izvoz u zemlje globalnog sjevera poput Njemačke’, rekla je Lena Partzsch, profesorica komparativne politike s fokusom na okoliš, klimu i globalni opskrbni lanac na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.
Čaj potiče krčenje šuma u zemljama poput Šri Lanke i Indije. No veza kave s gubitkom šuma posebno je dobro dokumentirana, oko 130.000 hektara drveća nestane svake godine da bi se napravilo mjesta za plantaže, prema Barometru kave za 2023. Jedna studija Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj procjenjuje da se 5% krčenja šuma može pripisati kavi.
Proizvodi također moraju biti obrađeni za potrošnju. Utjecaj na okoliš ovdje ovisi o vrsti energije koja se koristi — fosilnom gorivu ili obnovljivim izvorima.
Zatim dolazi prijevoz. Iako se procjene za čaj i kavu razlikuju, odlučujući je čimbenik transportira li se proizvod morem ili zrakom. Studija UCL-a iz 2021. pokazala je da su prelaskom s aviona na teretni brod emisije iz prometa značajno pale.
Ambalaža također ostavlja svoj trag. Utjecaj ovisi o tome radi li se o plastici, papiru iz održivih izvora ili o recikliranju. Ali pakiranje ima svoje dobre strane. Smanjuje količinu hrane koja odlazi na odlagalište gdje trune i emitira staklenički plin metan. Otpad od kave veliki je izazov, rekao je Stockwell.
‘Koliko često skuhamo cijeli lonac kave, a zatim ga popijemo samo pola? Vidio sam neke podatke u prošlosti koji govore da se obično trećina lonca kave izgubi’, rekao je Stockwell.
Dakle, što je bolje čaj ili kava?
Pa komplicirano je. Teško je usporediti kilogram čaja s kilogramom kave i dati čvrste preporuke jer, kao i kod svakog ‘poljoprivrednog proizvoda, postoji ogroman izbor’, rekao je strastveni čajopija Stockwell.
Ali istraživači koji promatraju ugljični otisak šalice čaja u odnosu na šalicu kave – bez šećera ili mlijeka – kažu da prva pobjeđuje, jednostavno zato što koristimo manje proizvoda po šalici. Vrećica čaja sadrži oko 2 grama lišća, a šalica kave koristi oko 7 grama zrna.
Ako u jednadžbu dodamo mlijeko, i kava ispada lošije. Kravlje mlijeko ima veliki ugljični otisak, a mi ga više dodajemo kavi — pomislite na lattes kavu i bijelu kavu.
‘Kada pijete kavu i čaj zapravo je najveća odluka koju donosite koje ćete mlijeko staviti u njih’, rekao je kavopija i profesor na UCL-u Mark Maslin. Dakle, prelazak na biljno mlijeko ili pijenje kave ili crnog čaja jedno je jednostavno rješenje.
Što još možemo učiniti da smanjimo utjecaj čaja i kave na okoliš?
‘Vrlo je važno samo zagrijavanje količine vode koja vam je potrebna’, rekao je Stockwell. ‘Uvijek napunim kuhalo za vodu više nego što bih trebao. I naravno, onda svu dodatnu struju koristim da zagrijem više vode nego što ću potrošiti.’
Druge male izmjene uključuju skladištenje proizvoda u hermetički zatvorenim spremnicima kako ne bi ustajali i kupnju čaja od listova umjesto vrećica čaja, koje često sadrže plastiku pa se ne mogu kompostirati.
Tvrtke, poljoprivrednici i vlade također imaju svoju ulogu.
Studija UCL-a o kavi iz 2021. pokazala je da korištenje manje gnojiva, učinkovitije upravljanje vodom i energijom i izvoz graha teretnim brodom umjesto zrakoplovom, može smanjiti emisiju ugljika usjeva za oko 77%.
Poduzeća također mogu koristiti ekološki prihvatljiviju ambalažu i obnovljivu energiju gdje je to moguće. A neke su tvrtke potpisale dobrovoljne programe kako bi osigurale održivost svojih opskrbnih lanaca. Prošle je godine Europska unija donijela zakon kojim se poduzeća prisiljavaju da pokažu da proizvodi poput kave i kakaa ne potječu iz iskrčenih šuma.
To je važno jer se predviđa da će se potrošnja kave udvostručiti u sljedećih 25 godina. U isto vrijeme svijet se zagrijava i površina pogodna za uzgoj kave će se prepoloviti. Kava je osjetljiva kultura.
Scena.ba
