Prema najnovijem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi dosegle su rekordne razine u 2023., što će, prema stručnjacima, osigurati dugoročni rast globalnih temperatura. Izvještaj dolazi uoči ključnog UN-ovog klimatskog summita COP29, koji će se održati od 11. do 22. studenog u Bakuu, dok stručnjaci pozivaju donositelje odluka da hitno reagiraju.
Naime, prema podacima WMO-a, razine tri glavna staklenička plina – ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida – ponovno su se povećale, pri čemu se koncentracija CO₂ u atmosferi sada povećava brže nego ikad, za više od 10 posto u posljednja dva desetljeća.
„Još jedna godina, još jedan rekord,“ upozorava Celeste Saulo, glavna tajnica WMO-a, naglašavajući ozbiljnost situacije. „Ovo bi trebalo izazvati alarm među svim donositeljima odluka. Jasno je da smo skrenuli s puta prema postizanju ciljeva Pariškog sporazuma,“ dodala je.
Podsjetimo, Pariškim sporazumom iz 2015. godine države su se obvezale ograničiti globalno zatopljenje na ispod dva stupnja Celzija u odnosu na razine izmjerene između 1850. i 1900. godine, uz cilj od 1,5 stupnjeva ako je to moguće. Unatoč tome, prošlogodišnje globalne temperature na kopnu i moru bile su najviše zabilježene od početka mjerenja 1850. godine.
[Foto: Pexels ]
Koncentracije koje mijenjaju klimu
U 2023. godini, razine CO₂ dosegle su 420 ppm (dijelova na milijun), metana 1,934 ppb (dijelova na milijardu), a dušikovog oksida 336 ppb, što predstavlja povećanje od 151 posto, 265 posto i 125 posto u odnosu na predindustrijske razine. Saulo ističe kako te brojke nisu samo statistika, već „svaki dodatni ppm i stupanj temperature imaju stvaran utjecaj na naš život i naš planet.“
Ugljični dioksid, koji čini oko 64 posto ukupnog učinka stakleničkih plinova na klimu, pokazao je godišnje povećanje od 2,3 ppm. Izvješće ističe da je ovo dvanaesta uzastopna godina u kojoj se CO₂ povećao za više od 2 ppm, što je posljedica „povijesno velikih emisija fosilnih goriva tijekom 2010-ih i 2020-ih godina“.
Razina ugljičnog dioksida u atmosferi sada je 51 posto viša nego u predindustrijskoj eri, a posljednji put kada su koncentracije CO₂ bile slične, prije tri do pet milijuna godina, Zemlja je bila toplija za 2-3°C, a razina mora bila je 10-20 metara viša nego danas.
Opasnost od klimatskih povratnih informacija
Oko polovice CO₂ emisija ostaje u atmosferi, dok se ostatak apsorbira u oceanima i kopnenim ekosustavima. Međutim, Ko Barret, zamjenica glavne tajnice WMO-a, upozorava da smo na rubu „zločudnog ciklusa“ gdje bi klimatske promjene mogle transformirati ekosustave u izvore stakleničkih plinova.
„Požari bi mogli osloboditi više ugljičnog dioksida u atmosferu, dok bi topliji oceani mogli apsorbirati manje CO₂, što bi uzrokovalo dodatno zadržavanje tog plina u atmosferi i ubrzavanje globalnog zagrijavanja,“ pojašnjava Barret, naglašavajući kako su klimatske povratne informacije od kritičnog značaja za ljudsko društvo.
Ova ozbiljna upozorenja stručnjaka dolaze kao podsjetnik na hitnost klimatskih mjera u razdoblju pred nama. COP29 u Bakuu pruža još jednu priliku svjetskim liderima da poduzmu odlučne korake u borbi protiv klimatskih promjena i osiguraju sigurniju budućnost za planet.
