Drevne nordijske legende govore o Ragnaroku, kraju svijeta kada bogovi padaju u posljednjem okršaju protiv demona i divova. Taj apokaliptični sukob započinje Fimbulvetr-om, zimom koja traje tri godine i gotovo potpuno uništava ljudski rod. Novo istraživanje otkriva da je Skandinavija doista prošla kroz “zimu koja traje tri godine” koja je ostavila razorne posljedice na ljudski život prije 1500 godina.
Znanstvenici Nacionalnog muzeja Danske proučavali su godove drveća i potvrdili klimatsku katastrofu iz 536. godine nove ere, koju su izazvale vulkanske erupcije koje su Zemlju zavile u pepeo i sumpor. Morten Fischer Mortensen, viši istraživač u muzeju, opisao je to kao zastrašujuće iskustvo: “Vulkanske erupcije događale su se tako daleko da nitko u Europi nije mogao znati uzrok. Sunce je tada postalo hladno i plavičasto, bez sjaja, a tijekom dana nije bilo sjena niti su zvijezde bile vidljive više od godinu dana.”
Kako bi potvrdili svoje nalaze, istraživači su analizirali 650 komada hrasta iz razdoblja između 300. i 800. godine. Našli su izrazito smanjenje godova počevši od 536. godine, a situacija se dodatno pogoršala između 539. i 541. godine. Prema Mortensenu, ova dugotrajna hladnoća i slabi uvjeti rasta imali su katastrofalne posljedice na usjeve i preživljavanje ljudi u zajednicama koje su bile u potpunosti ovisne o zemlji. Tri ljeta za redom bez žetve
“Kada žetva propadne više godina zaredom, to je zaista kritično,” pojasnio je Mortensen. Analize peluda pokazuju da su neka područja napuštena i obrasla šumom, dok su u Danskoj otkrivena velika skladišta zlata koja se tumače kao žrtve bogovima u nadi za povratak sunca. Mnoga su naselja nestala, dok su glad, bolest i gladovanje desetkovali populaciju; u Norveškoj i Švedskoj, do polovica stanovništva mogla je izgubiti život zbog ovih nepogoda.
Istraživači također vjeruju da mit o Fimbulvetr-u – trogodišnjoj zimi bez ljeta koja prethodi Ragnaroku – nije slučajnost. Mortensen ističe: “Iznenađujuće je da tri ljeta zaredom hrastovi gotovo uopće nisu rasli. Moguće je da su elementi tog klimatskog događaja pronašli put do mitova i postali odraz prošlih iskustava.” Iako točan uzrok “zime bez kraja” nije poznat, potencijalni krivci su vulkani u Papui Novoj Gvineji, El Salvadoru, Indoneziji, Islandu i Sjevernoj Americi. Utjecaj katastrofe bio je globalan – modeli pokazuju pad temperature širom svijeta, što potvrđuju pisani izvori iz Rimskog Carstva i Kine. Čak se spekulira da je pad temperature povećao plodnost tla na Arapskom poluotoku, čime je poboljšana opskrba hranom i doprinio arapskim osvajanjima. Raženi kruh kao naslijeđe
Za Dance, ova je zima donijela i jedno trajno naslijeđe: raženi kruh. Mortensen objašnjava da je raž, otporna na slabo sunčevo svjetlo i siromašno tlo, u Danskoj postala ključna kultura tek nakon klimatske krize. “Vjerojatno smo prihvatili raž kao sigurnosnu mjeru za loša vremena – usjev s najboljom šansom za preživljavanje i u najtežim godinama,” zaključio je Mortensen.
Ova stvarna “apokalipsa” duboko je utjecala na povijest Skandinavije, a moguće je da je čak oblikovala mitove koji su generacijama prenošeni kao sjećanje na doba velikih nevolja.
