Dio europskih ekonomista i bankara upozorava kako bi pobjeda Donalda Trumpa mogla izazvati trgovinski rat koji bi zatim “gurnuo gospodarstvo eurozone iz sporog rasta u potpunu recesiju”.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je prošloga tjedna kako će Europska unija morati “platiti visoku cijenu” jer nije kupovala dovoljno američkih izvoznih proizvoda.
– Ne kupuju naše automobile. Ne kupuju naše poljoprivredne proizvode. A prodaju milijune i milijune vlastitih automobila u Sjedinjenim Državama. Ne, ne, ne! Morat će platiti veliku cijenu – kazao je prošloga tjedna Trump.
Trumpov plan je uvesti carine od 60 posto na uvoz iz Kine i na univerzalnih deset posto za uvoz iz svih ostalih država svijeta. Kada je riječ o uvozu automobila iz Kine, tu je Trump najavio tarife od sto posto. U krugovima ekonomista vjeruje se kako bi to bi značajno povećalo troškove i time pogodilo opskrbne lance u cijelom svijetu.
– Iako carine možda neće utjecati na Europu do kraja 2025., obnovljena neizvjesnost i strahovi od trgovinskog rata mogli bi na prijelazu godine dovesti gospodarstvo eurozone u recesiju – rekao je James Knightley, ekonomist u britanskoj banci ING.
– Mogućnost eskalacije trgovačkog rata između SAD-a i njegovih ključnih trgovinskih partnera stvara neizvjesnost u izgledima globalne trgovine i proizvodnje – vjeruje Kallum Pickering, ekonomist u britanskoj investicijskoj banci Peel Hunt.
I Amerikanci bi mogli izgubiti do 78 milijardi dolara godišnje potrošačke moći ako se uvedu takve tarife, pokazala je studija američke Nacionalne federacije maloprodaje (NRF) .
U studiji stoji da bi Trumpove predložene tarife utjecale na cijenu odjeće, igračaka, namještaja, kućanskih aparata, obuće. Uglavnom je riječ o artiklima koji se proizvode u Kini.
Potrošači su u proteklih nekoliko godina postali štedljivi i sve više nastoje ograničiti troškove obuzdavanjem nenužne potrošnje, što je već pogodilo trgovce i tvrtke takozvane široke potrošnje u Sjedinjenim Državama.
– Američki trgovci se uvelike oslanjaju na uvezene proizvode i proizvodne komponente kako bi svojim kupcima mogli ponuditi niz proizvoda po pristupačnim cijenama – objasnio je proces Jonathan Gold, potpredsjednik NRF-a za lanac opskrbe i carinsku politiku. Ove godine tarife na kineske proizvode iznosile su 25 posto.
Kada je riječ o Europi, situacija je sljedeća: iz eurozone se u SAD izvozi robe u vrijednosti od oko 460 milijardi eura godišnje, što čini 16 posto ukupnog izvoza EU. Izvori Europske komisije procjenjuju da bi, pod univerzalnom carinom od 10 posto, izvoz u SAD mogao pasti za gotovo jednu trećinu.
Njemačka je posebno ranjiva. Njena tri najveća izvozna proizvoda u SAD – kemikalije, strojevi i transport – još uvijek se ne prodaju kao u prijašnja, ne tako davna vremena. Analiza Njemačkog ekonomskog instituta (IW) procjenjuje da bi novi trgovinski rat mogao stajati Njemačku 180 milijardi eura tijekom četiri naredne godine Trumpovog mandata. Tarife za uvoz njemačkih automobila sigurno neće biti visoke kao na uvoz kineskih (ranije u članku spomenuta brojka od sto posto), no one bi mogle također s vremenom sve više rasti, strahuju u Njemačkoj.
Prognoza nizozemske grupe ekonomista kaže kako takav scenarij vjerojatno neće biti dovoljan da gurne eurozonu u recesiju, no kriza bi bila slična onoj energetskoj nakon ruske invazije na Ukrajinu, a EU gospodarstvo bi 2026. ušlo u stagnaciju.
Scena.ba
