Antimikrobna rezistencija, ističe se, sve se više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom ekonomskom području – gotovo 100 ljudi dnevno
Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprječavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova. Samo u Europi, svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim državama članicama ta brojka iznosi čak 40 posto. Upozoreno je to u priopćenju povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, ove godine pod nazivom “Budi i ti dio promjene!”, čime se poziva građane na odgovornu upotrebu, a time i njihov osobni doprinos u borbi protiv antimikrobne rezistencije.
Antimikrobna rezistencija, ističe se, sve se više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom ekonomskom području – gotovo 100 ljudi dnevno. Ako se ovom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, ova bi brojka, upozoravaju stručnjaci, mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU/EEA do 2050. godine. Jednako su alarmantne i ekonomske posljedice budući da antimikrobna rezistencija košta EU/EEA preko 11 milijardi eura godišnje, a procjenjuje se da će zdravstvene sustave na globalnoj razini do 2050. koštati dodatnih bilijun američkih dolara.
Iz tog je razloga Europska komisija pozdravila krajem rujna Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije. Deklaraciju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući i članice EU-a, i na taj se način obvezale na konkretne radnje za rješavanje tog problema kroz pristup “Jedno zdravlje”, među kojima je smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s antimikrobnom rezistencijom za 10 posto do 2030. godine te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj.
