Klimatske promjene donose dramatične promjene u švicarskim Alpama, gdje se nekada idilična planinska sela suočavaju s ozbiljnim prirodnim prijetnjama. Topljenje permafrosta, sve češće obilne kiše i smrtonosni bujični tokovi prisiljavaju ljude da napuste svoje domove, dok lokalne vlasti pokušavaju balansirati između ulaganja u sigurnosne mjere i neizbježne odluke o povlačenju s najugroženijih područja.
Franziska von Bergen odrasla je u Guttannenu, selu smještenom u dolini rijeke Aare u švicarskom kantonu Bern. Njezino djetinjstvo obilježili su idilični prizori prirode – potočići, zelenilo i planinska tišina. ‘To je bio raj za mene’, prisjeća se. No danas je taj raj postao zona visokog rizika. Topljenje permafrosta, uzrokovano globalnim zagrijavanjem, destabilizira planine, dok obilne kiše ispiru oslobođene mase kamenja i zemlje u dolinu.
Opasnost od bujičnih tokova
Sustavne klimatske promjene uzrokovale su dramatične promjene u krajobrazu Guttannena. Rijeka Aare, koju von Bergen pamti kao tihi potočić, danas je široka više od stotinu metara, ispunjena gomilama stijena i kamenja koje postaju sve veća prijetnja. Bujični tokovi, kombinacija odrona tla, stijena i obilnih kiša, razaraju doline, ugrožavajući sela poput Guttannena, prenosi njemački Tagesschau.
Godine 2023. upravo je bujični tok pogodio ovo područje, a videozapisi su zabilježili trenutke kada su tisuće tona kamenja i zemlje jurile prema dolini. Masa se zaustavila tek nekoliko metara ispred kuće Franziske von Bergen. Iako je njezin dom izbjegao uništenje, općinske vlasti odlučile su izdati zabranu korištenja kuće zbog nepredvidivosti budućih odrona. Von Bergen je s tugom napustila dom u kojem je planirala provesti svoje zlatne godine.
“Zahvalna sam što imam priliku otići prije nego što izgubim život, ali to ne mijenja činjenicu da moram napustiti svoj raj”, kaže von Bergen. Iako se nada povratku, svjesna je da prirodnim silama čovjek može malo toga suprotstaviti.
Klimatske promjene destabiliziraju Alpe
Klimatske promjene duboko utječu na Alpe. Kako se Zemlja zagrijava, permafrost – trajno smrznuto tlo koje veže stijene i zemlju – sve se brže topi. Granica smrzavanja pomiče se prema višim nadmorskim visinama, a planinama nedostaje stabilizacijski “kitt”, što uzrokuje oslobađanje stijena i njihovo gomilanje u nestabilnim masama na vrhovima.
Uz to, zbog zagrijavanja atmosfere, ljeti se povećava količina vlage iznad mora, što dovodi do ekstremnih kiša u Alpama. Kombinacija topljenja permafrosta i jakih kiša stvara smrtonosne uvjete – odrone koji s lakoćom odnose sve pred sobom.
Primjerice, u lipnju 2024. u švicarskoj dolini Misox iznenadni bujični tok odnio je tri života, a kuće i automobili bili su zatrpani. U istom mjesecu, Zermatt, poznata turistička destinacija, danima je bio odsječen od svijeta zbog izlijevanja potoka. U rujnu iste godine, bujični tok u Brienzu uništio je cijeli gradski kvart. Ove katastrofe nisu izolirani slučajevi – one su postale učestale.
Sigurnosne mjere: Koliko su planine vrijedne?
Lokalne vlasti ulažu ogromna sredstva u infrastrukturu kako bi zaštitile sela. U Guttannenu su postavljeni sustavi za nadzor bujičnih tokova, uključujući kamere, infracrvenu tehnologiju i senzore povezane sa semaforima i sustavom za slanje upozorenja SMS-om. Ovi sustavi omogućuju pravovremenu evakuaciju, no postavlja se pitanje isplativosti.
U Brienzu, gdje selo godišnje klizi 2,4 metra zbog podzemnih voda, vlasti ulažu 77 milijuna švicarskih franaka u izgradnju tunela za preusmjeravanje vode. No ni ta mjera ne pruža garanciju da će selo biti zaštićeno.
Werner Schläppi, predsjednik općine Guttannen, ističe: “Društvo će se morati zapitati koliko su nam planine vrijedne. Trebamo li nastaviti ulagati milijune u njihovu zaštitu ili prihvatiti gubitak nekih područja?”
Scena.ba
