Novi Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine ipak jeste uvjet na EU putu?
Piše: Dragan Bradvica
Bosna i Hercegovina na poklon je dobila svaki korak koji je napredovala na europskom putu. Iako smo na tom putu uvjerljivo posljednji (ukoliko ne računamo Kosovo koje još uvijek nije niti priznato od strane pet država članica) i ono malo uspjeha smo dobili bez da smo išta radili.
Zbog geopolitičkih razloga, regionalnih tenzija, stanja unutar Europske unije… uvijek bi dobili neku nagradu. Izgleda da su bh. političke (kvazi)elite na to navikle pa i dalje ne rade gotovo ništa kako bi ispunili nužne zahtjeve, nego opet čekaju sadaku. Slično je i sa novcem iz brojnih međunarodnih fondova – čeka se neka ekonomska ili zdravstvena kriza, prirodna nepogoda kako bi se uzele stotine milijuna maraka bez da smo ispunili iti jedan zahtjev.
Što se događa?
Od aktualne vladajuće koalicije SNSD-HDZ BiH-‘trojka’ (SDP, NiP, NS) nije se ni moglo očekivati bilo kakvi ozbiljni pomaci pa nikome nije iznenađenje što ih niti nema. Ali svakako jeste iznenađenje tolika doza populizma, demagogije i potpunih laži kojima se želi zamagliti istina.
Primjer za to jeste i posljednji sastanak predstavnika koalicije nakon kojeg dolaze slavodobitne poruke o, opet, nezapamćenom napretku i otkočenju EU puta. Navodno su sve dogovorili, više nije do nas, nego do Bruxellesa. Ono najvažnije su, kako to inače rade, izostavili. Naime, nakon sastanka je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, poručio je kako, koliko su oni razumjeli, Zakon o Sudu BiH i nije neki uvjet, u smislu europskog puta BiH, odnosno prioriteta koje trebamo ispuniti kao država.
– Zakon o Sudu BiH ostaje zbog poznatih razlika. Nismo ga razmatrali, ali on, koliko smo razumjeli, i nije neki zahtjev koji je uvjetovan daljnjim odlukama Europske komisije, riječi su Milorada Dodika. A navedene razlike su u tome što režim iz RS-a traži da sjedište Žalbenog odjela Suda BiH bude u Banja Luci, dok ‘trojkaši’ traže da to bude Istočno Sarajevo.
Uz to, problem je i što se predviđene kaznene nadležnosti ne sviđaju RS-u iz kojeg smatraju da ih treba smanjiti. Postavlja se pitanje zbog čega je Dodik dao ovakvu izjavu kada već dulje vrijeme svi dužnosnici EU jasno daju do znanja kako je upravo Zakon o Sudu BiH jedan od glavnih uvjeta na nastavak europskog puta. Tako su svi oni dužnosnici koji su dolazili iz Bruxellesa u posjetu BiH podcrtavali upravo ovaj zakon.
Nadalje, novi voditelj Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca je još 11. rujna na sastanku s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto nabrojao što treba uraditi, pa je i on naveo Zakon o Sudu BiH, sveobuhvatni Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Zakon o zaštiti osobnih podataka te zakon o graničnoj kontroli. Također, 30. listopada, Soreca je uručio Krišto novo izvješće Europske komisije o BiH za 2024. godinu, u kojem se također ističe kako je nužno usvojiti novi Zakon o VSTV-u i usvojiti Zakon o Sudu BiH.
Bh. farsa
Je li EU u međuvremenu promijenila svoje prioritete, a da bh. javnost o tome nije upućena? Je li tragikomičnim bh. liderima dan mig iz Bruxellesa kako se ovim pitanjem ne trebaju uopće baviti, a svakako će dobiti još jedan korak naprijed prema Uniji? Iako niti to nije nemoguće, teško je povjerovati da je tome tako.
Prije će biti kako su lideri stranaka populističkim metodama pokušali skriti istinu, a kada im se to obije o glavu za sve će, po dobroj, staroj praksi, optužili EU. Kada ne urade gotovo ništa od dati im zadataka, a onda za to traže nagradu i ne dobiju ju, za sve je kriva EU koja pred njih stanja preteške zadaće i ne vrednuje bh. postignuća. Samo je u bh. farsi moguće ne raditi ništa, a onda se buniti što još za sve to nisu nagrađeni.
Scena.ba
