Cijena zlata u srijedu je premašila 4.000 dolara po unci i dosegla rekordan iznos, što je potaknuto odlukom globalnih ulagača da, uslijed rastuće ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti, osiguraju ekonomsku sigurnost kupnjom zlata.
Tradicionalno, zlato se smatra sredstvom očuvanja vrijednosti tijekom nestabilnih vremena. Trenutna cijena zlata (spot cijena) porasla je za 53 posto od početka godine, nakon što je porasla za 27 posto u 2024. godini.
“Trenutačno postoji toliko povjerenja u ovu trgovinu da će tržište tražiti sljedeći veliki okrugli broj, a to je 5.000 dolara, a Federalne rezerve će vjerojatno nastaviti snižavati kamatne stope“, rekao je Tai Wong, neovisni trgovac metalima.
Prema Wongovim riječima, rat na Bliskom istoku i primirje u Ukrajini imat će samo pozitivan učinak na rast cijene zlata na globalnom tržištu.
Rast vrijednosti plemenitih metala potaknut je nizom čimbenika, uključujući očekivanja smanjenja kamatnih stopa, kontinuiranu političku i ekonomsku neizvjesnost, snažnu kupnju imovine središnjih banaka, priljeve u fondove kojima se trguje na burzi zlata i slab dolar.
Analitičari očekuju snažan priljev u burzovne fondove (ETF-ove) podržane fizičkim zlatom, kupnju od središnjih banaka i izglede za niže kamatne stope u SAD-u kako bi se podržale cijene zlata u 2026. godini.
Na tržištima ostalih plemenitih metala, trenutna cijena (spot cijena) srebra porasla je za 1,3 posto na 48,42 dolara po unci, platina je porasla za 2,5 posto na 1.658,40 dolara, a paladij je porastao za 1,8 posto na 1.361,89 dolara.
Scena.ba
