Srčani i moždani udari rijetko se događaju iznenada i bez očiglednih znakova upozorenja.
Prema velikoj studiji, objavljenoj u časopisu Journal of the American College of Cardiology, koja je obuhvatila zdravstvene podatke više od devet milijuna odraslih osoba u Južnoj Koreji i Sjedinjenim Američkim Državama, gotovo svaka osoba koja je doživjela ozbiljan kardiovaskularni događaj imala je barem jedan od četiri ključna faktora rizika.
To uključuje visoki krvni tlak, visoki kolesterol, visoku razinu šećera u krvi i pušenje – bilo trenutačno ili prošlo. Analiza je pokazala da je ova grupa faktora prethodila 99 posto svih zabilježenih kardiovaskularnih događaja tijekom dugoročne studije.
Zanimljivo je da je čak i među ženama mlađim od 60 godina – demografskom skupinom koja se smatra najmanje rizičnom – više od 95 posto srčanih ili moždanih udara bilo povezano s barem jednim od navedenih faktora.
Visoki krvni tlak kao najveća prijetnja
Među ovim faktorima, visoki krvni tlak je bio najčešći uzrok. Podaci iz Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje pokazuju da je više od 93 posto ljudi koji su doživjeli srčani udar, moždani udar ili zatajenje srca imalo prethodnu povijest hipertenzije. Stoga, kontrola krvnog tlaka može igrati ključnu ulogu u prevenciji ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.
Važnost kontrole promjenjivih faktora rizika
“Smatramo da istraživanje vrlo uvjerljivo pokazuje da izloženost jednom ili više suboptimalnih faktora rizika gotovo 100 posto predviđa ove kardiovaskularne ishode”, rekao je kardiolog Philip Greenland sa Sveučilišta Northwestern.
“Fokus je sada više na pronalaženju načina za kontrolu ovih promjenjivih faktora rizika, umjesto prelaska na druge faktore koji se ne mogu lako liječiti i nisu uzročni”, dodao je.
Autori studije naglašavaju da njihovi rezultati osporavaju nedavne tvrdnje o povećanju „skrivenih“ kardiovaskularnih događaja, koji se javljaju u odsutnosti poznatih faktora rizika. Oni sugeriraju da su prethodne studije možda propustile neke dijagnoze ili podcijenile razine rizika koje su bile ispod praga za kliničku dijagnozu.
U pratećem uvodniku, kardiologinja Neha Pagidipati sa Sveučilišta Duke, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da rezultati naglašavaju važnost upravljanja zdravstvenim rizicima prije nego što dovedu do ozbiljnih i potencijalno smrtonosnih posljedica. “Možemo i moramo bolje”, zaključila je.
Scena.ba
