Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele ruskim naftnim kompanijama Lukoil i Rosnjeft, stupaju na snagu 21. studenoga. Zbog novih sankcija raste i neizvjesnost u regiji. BiH zasad nema veće poremećaje, no potrošači već osjećaju manje promjene na benzinskim postajama. Oglas Stezanje američkog obruča oko dva najveća ruska proizvođača nafte za BiH je beznačajno, umiruju upućeni, jer nisu orijentirani na tržište BiH. A, koliko će se odraziti na regiju bit će poznato za oko mjesec dana. U Srbiji ruski Lukoil posluje kao druga kompanija s više od 100 benzinskih crpki. Za sada, iz te kompanije kažu da posluju uobičajeno. Almir Bečarević, stručnjak za energetiku:
“Moramo prvo vidjeti koliko će se sankcije odnositi na Bugarsku, na primjer. Vrlo je moguće da će te sankcije biti razorne. Što se tiče Srbije, trenutačno, Lukoilove crpke, ali do 21. studenoga je taj rok, gdje bi se, faktički, Amerika odredila, na koje zemlje, odnosno, poslovnice Lukoila će se to odnositi. I tek onda ćemo moći donositi neke finalne zaključke.”
U međuvremenu, novi krug američkih sankcija usložnjava položaj NIS-a, koja je, zbog, također većinskog ruskog kapitala, sankcionirana 9. listopada.
Željko Marković, stručnjak za energetiku:
“Sigurno se neće tako brzo skinuti sankcije, a moguće je i da dođe do nekog pogoršanja u tom smislu, tako da nisam optimističan po pitanju NIS-a.”
Posljedice se manifestiraju i na crpkama u BiH koje posluju pod imenom Gazprom i NIS petrol. Prema informacijama s terena, u vidu nestašice goriva, ali i manjih korekcija cijena. Posebno su razočarani vozači koji nisu upućeni u posljednja događanja, pa ne znaju da gorivo kao akciznu robu, zbog blokiranih računa NIS-u, mogu platiti, isključivo, gotovinom, na što je NIS prvog dana stupanja sankcija na snagu, i upozorio. Admir Čavalić, ekonomist:
“To pogađa fizičke osobe, ali i, značajnije, pravne osobe, koje su se naslanjale na određene ponuđače iz Srbije, odnosno, ponuđače koji nude naftu i naftne derivate s istoka. Međutim, važno je naglasiti da u kratkom, srednjem roku, ne postoje značajni rizici za neke tržišne alarme, za tržišne krize, jer BiH ima druge izvore nafte i naftnih derivata.” Podsjećamo, nakon stupanja na snagu sankcija, Hrvatska je isti dan obustavila sve isporuke nafte svom istočnom susjedu, podsjećajući da Srbija gotovo svu naftu dobiva preko “Jadranskog naftovoda”. S obzirom na to da NIS posluje i u BiH, s oko 40 benzinskih stanica Gazproma i NIS petrola, iz Udruženja naftnih prometnika Federacije BiH pojasnili su ranije da to znači nadoknaditi petinu svojih potreba.
Milenko Bošković, Udruženje naftnih prometnika FBiH:
“BiH troši milijardu i pol litara, dakle, nekih 300 milijuna litara se treba nadomjestiti iz drugih pravaca. Uvozom u BiH i veleprodajom se bavi manje od 10-ak tvrtki. Kraj je godine, svi će u svojim planovima trebati povećati neku količinu da se nadomjesti taj putni pravac.” Što povlači za sobom i gužvu na graničnim prijelazima, pogotovo iz putnog pravca Ploče. Ipak, ono od čega se strahuje u BiH jest mogućnost da SAD prošire sankcije i na Optima grupu, koja se smatra najvećom naftnom kompanijom u BiH u rukama ruskog vlasništva.
Scena.ba
