Saga o usvajanju izmjena pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta Graničnog prijelaza Gradiška i dalje traje i izvjesno je da to neće biti usvojeno, zbog čega će novoizgrađeni prijelaz 11. prosinca biti samo simbolično otvoren, ali bez stavljanja u funkciju. A da bi se razumjelo zašto je jedna proceduralna stvar postala predmet spora, potrebno je sagledati dublju sliku.
Da bi se radnici mogli rasporediti na novoizgrađeni granični prijelaz Gradiška, koji spaja Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, neophodne su izmjene pravilnika o sistematizaciji. I ta, na prvi pogled proceduralna stvar sada je kamen spoticanja zbog čega novi granični prijelaz još izvjesno vrijeme neće biti u funkciji.
Upravo tu proceduralnu stvar kao polugu za ostvarivanje nekih drugih ciljeva počeo je koristiti Zijad Krnjić, čovjek koji je u rujnu 2021. godine imenovan kao ekspert ispred Vlade Federacije BiH u Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), tijela koje konsenzusom mora donijeti izmjene spomenutog pravilnika.
Dakle, aktualna Vlada FBiH nema nikakav utjecaj na Krnjića, jer je on imenovan za vrijeme mandata SDA na petogodišnji mandat, a ne postoje nikakvi mehanizmi za njegovu smjenu.
Zašto Krnjić ne želi dati suglasnost?
Razlog leži u činjenici da isti Upravni odbor UNO, koji treba konsenzusom izglasati pravilnik za Graničnu policiju, već duže od dvije godine odbija da se na dnevni red stavi i da se utvrde novi koeficijenti na temelju kojih entiteti i Distrikt Brčko dijele novac prikupljen od PDV-a.
- Entiteti i Distrikt Brčko inače dijele novac od PDV-a tako što se izračunavaju koeficijenti na bazi krajnje potrošnje na tromjesečnoj razini.
- Posljednji put kada su utvrđeni ti koeficijenti je za razdoblje lipanj – rujan 2023. godine, od tada se podjela vrši po tom koeficijentu prema kojem Federaciji BiH pripada 62%, RS-u 34,44%, a Brčkom 3,59%.
Federacija smatra da zbog obujma potrošnje zaslužuje mnogo više prihoda od UNO nego što dobiva na temelju koeficijenta po kojem se ravnaju. Prema tome, RS bi dobivao manje novca, a stoga i ne pristaje na novi dogovor o novim koeficijentima.
Drugim riječima, predsjednik UO UNO Srđan Amidžić krši zakon jer već godinama odbija donošenje nove odluke o raspodjeli novca od PDV-a.
Prema gruboj procjeni, FBiH od RS-a za ovo razdoblje potražuje preko 120 milijuna KM i svaki mjesec FBiH gubi novac zbog spomenute blokade Amidžića. Zbog svega ovoga postoje i kaznene prijave i tužbe, no pravosuđe BiH još uvijek šuti.
S druge strane i RS potražuje oko 30 milijuna KM od cestarina za autoceste i puteve, no mnogo je veći iznos koji na mjesečnoj razini gubi FBiH. Zvaničnici iz RS-a su toga svjesni i već duže od dvije godine odbijaju suradnju jer bi to značilo manje novca za taj entitet.
Krnjić stoga koristi situaciju s pravilnikom koji je neophodan za stavljanje u funkciju novog graničnog prijelaza, kako bi privolio zvaničnike iz RS-a da se konačno dogovori novi koeficijent za podjelu novca od PDV-a.
Što po tom pitanju radi Vlada FBiH?
Aktualna Vlada FBiH ne može ništa učiniti da natjera Krnjića da promijeni mišljenje u vezi spomenutog pravilnika. Njegovo postupanje premijer Nermin Nikšić komentirao je kao politiku SDA, koja je imenovala Krnjića i koji svjesno blokira otvaranje novog graničnog prijelaza. No, postavlja se pitanje što je Vlada FBiH uradila u prethodne dvije godine da na politički ili neki drugi način zaustavi odljev novca iz FBiH?
Član UO UNO je i ministar financija u Vladi FBiH Toni Kraljević. Postavlja se pitanje, što su Kraljević, ali i Vlada FBiH uradili da se SNSD dovede u poziciju da prihvati nove koeficijente za podjelu novca od PDV-a. Koji su to manevri trebali bi znati oni koji obnašaju funkcije, no to što Vlada FBiH nema kontrolu nad Krnjićem, ne znači da se treba pomiriti s tim da FBiH mjesečno gubi veliki iznos novca od podjele PDV-a. Drugim riječima, odgovornost je obostrana.
Zastoji na granici znače usporeno gospodarstvo, veće gužve i štetu za građane. No, i zbog dvogodišnjeg, eklatantnog kršenja zakona Srđana Amidžića entitet FBiH također mjesečno gubi veliki novac od PDV-a. Vlada FBiH se ne bi smjela pomiriti s takvim stanjem već intenzivirati sve mehanizme koje politika dopušta da bi se zaustavilo gubljenje novca, a i kako bi novoizgrađeni granični prijelaz što prije bio u funkciji.
Scena.ba
