Prema analizi meteorološkog portala Severe Weather Europe, klimatski fenomen La Niña ubrzano slabi nad tropskim Pacifikom, što označava početak velike promjene u globalnim vremenskim obrascima. Iako će njezin utjecaj u atmosferi potrajati još tijekom ranog proljeća, meteorolozi najavljuju da bi Europa u nadolazećim mjesecima mogla osjetiti blaže i toplije vremenske prilike od prosjeka.
La Niña, hladna faza ENSO ciklusa (El Niño – Southern Oscillation), posljednjih je mjeseci imala značajan utjecaj na globalne vremenske prilike. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da se hladne anomalije u Pacifiku brzo povlače sa zapada, dok se ispod površine oceana širi topli sloj vode, jedan od ključnih znakova završetka La Niñe.
Iako se ocean brzo mijenja, atmosferski odgovor kasni, zbog čega se njezin utjecaj i dalje očekuje tijekom ranog proljeća 2026. godine.
Prema dugoročnim prognozama i povijesnim obrascima, završna faza La Niñe u razdoblju od veljače do travnja obično donosi toplije vrijeme u zapadnoj i srednjoj Europi. Razlog tome je jačanje zapadnih i jugozapadnih strujanja koja s Atlantika donose blaži zrak.
Sezonske prognoze potvrđuju povećanu vjerojatnost temperatura iznad prosjeka u većem dijelu Europe, uz češće promjenjivo i vlažnije vrijeme, ali bez izraženih prodora hladnoće kakvi su karakteristični za jače zimske epizode.
Brzi prijelaz prema El Niñu
Meteorološki modeli, uključujući dugoročne prognoze ECMWF-a, upućuju na brz završetak La Niñe i prijelaz u El Niño već tijekom ljeta 2026. godine, uz mogućnost da se ovaj fenomen dodatno ojača do zime 2026./2027.
El Niño, topla faza ENSO ciklusa, u Europi nema tako izravan utjecaj kao u Sjevernoj Americi, no povijesni podaci pokazuju da može utjecati na promjene u putanjama mlazne struje, što često znači više vlažnog i nestabilnog vremena, osobito u zapadnoj i južnoj Europi.
Što nas čeka zimi 2026./2027.?
Analize prethodnih El Niño zima upućuju na to da bi Europa mogla imati povećan potencijal za snijeg u srednjim i jugoistočnim dijelovima kontinenta, uključujući Balkanski poluotok, iako su ti signali znatno slabiji i manje pouzdani nego u SAD-u.
Meteorolozi upozoravaju da se ovakve prognoze temelje na dugoročnim prosjecima te da konačan ishod ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući regionalne atmosferske obrasce i raspored hladnih zračnih masa.
Ipak, jedno je sigurno – globalni klimatski sustav ulazi u fazu velikih promjena, a nadolazeće sezone donijet će drukčije vremenske prilike u odnosu na prethodne godine.
scena.ba
