Situacija na BHRT-u je alarmantna. Zbog dospjele naplate dugovanja, za dva dana se očekuje blokada računa ove medijske kuće, a kao upozorenje na ono što slijedi, danas je privremeno prekinut i program.
Tim povodom danas je u Sarajevu organizirano izvanredno obraćanje v. d. direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića i direktorice programskog sadržaja Nede Tadić, koji su javnosti i nadležnima iznijeli poražavajuće podatke o dugovanjima, ali i ponudili konkretna rješenja koja su već dostavljena Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i visokom predstavniku.
RTRS duguje 104 milijuna, EBU danas očekuje odgovor
V. d. generalnog direktora Belmin Karamehmedović istaknuo je da se o ovom problemu govori godinama, ali bez ikakva efekta. Kriza, prema njegovim riječima, eskalira od 2017. godine kada je Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) jednostrano prestala uplaćivati sredstva na jedinstveni račun za prikupljanje RTV pristojbe.
“Pokušali smo ukazati na to da postoji član sustava koji ne poštuje zakon i da će se problemi, ako se ne riješe, samo nagomilavati. BHRT je godinama iscrpljivan, a RTRS-ov dug prema nama iznosi preko 104 milijuna maraka“, naglasio je Karamehmedović.
Ipak, ono što je trenutno najhitnije jest dug prema Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU) u iznosu od 22 milijuna KM.
“Danas istječe rok koji je EBU dao vlastima u BiH da ponude rješenje za ova dugovanja. EBU je jasno poručio da će, ukoliko do danas ne dobiju odgovor, ići na blokadu računa BHRT-a. Pošto do danas ništa nije riješeno, odlučili smo našim gledateljima i slušateljima pokazati što će biti realnost ako ne bude nikakve akcije”, kazao je Karamehmedović, govoreći o današnjem prekidu programa koji je, kako kaže, “sramota koja je odjeknula širom Europe”.
Karamehmedović je podsjetio da je BHRT osnovan zakonom u Parlamentu i da se samo zakonom može ugasiti, ali je upitno koliko dugo sustav može fizički izdržati. Od 1000 radnika, broj je smanjen na 775, a čak 60 posto njih preživljava na minimalnoj plaći.
Rješenja postoje: Novca ima, nedostaje politička volja
Rukovodstvo BHRT-a nije samo iznijelo probleme, već i rješenja. Od Vijeća ministara BiH traženo je podizanje kredita kojim bi se isplatili hitni dugovi, doprinosi radnicima, dug EBU-u te računi za struju i plin. Do ovog trenutka povratne informacije nema.
“Postoji i višak prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) koji bi se mogao preusmjeriti, kao i prihodi Središnje banke, iz kojih je ranije, primjerice, isplaćen i dug Vidiću. Sve to može biti pozajmica, ne tražimo da nam netko to pokloni. Dakle, novca sigurno ima, ali kako to oni kažu, nema političke volje. Mi na političku volju više ne možemo čekati”, upozorio je Karamehmedović.
Radnici birali između Olimpijade i toplog obroka
Koliko je situacija unutar same kuće teška, najbolje je opisala direktorica programskog sadržaja Neda Tadić. Odluka o privremenom prekidu programa bila je teška, ali neminovna jer je proizvodnja “došla do zida”.
“Oslanjamo se isključivo na entuzijazam i improvizaciju radnika. Resursa nemamo, tehnika se kvari, scenografija se raspada, a sve je manje novca za odlaske na teren. Ljudi nam odlaze tražeći stabilnije poslove, ali mi ćemo učiniti sve da do kraja dostojanstveno iznesemo ovaj program”, emotivno je poručila Tadić.
Osvrnula se i na predrasude u javnosti da se BHRT financira iz proračuna i da su radnici “uhljebi”.
“Poništili smo te laži koje netko svjesno plasira u javni prostor. Najbolji primjer kako radnici BHRT-a funkcioniraju jest to da smo, birajući između prijenosa Olimpijskih igara i isplate toplog obroka radnicima, odabrali ovo prvo i javni interes. Uskraćujemo sebi”, zaključila je Tadić.
Osim implikacija na javno informiranje, prekid rada BHRT-a mogao bi izazvati ozbiljne posljedice po funkcioniranje države. BHRT je vlasnik i upravlja državnom mrežom odašiljača i repetitora, koja je ključna komunikacijska infrastruktura BiH.
Upozoravajući na šire posljedice eventualnog stavljanja ključa u bravu, Karamehmedović je naglasio da bi gašenje državnog javnog servisa izazvalo lančanu reakciju i pravi domino efekt na domaćoj medijskoj sceni.
“Ako se ugasimo, Federalna televizija (FTV) će biti izravna kolateralna šteta. Također, to će se odraziti i na Kantonalnu televiziju Sarajevo (TVSA), koja uredno isplaćuje sve svoje obveze. Posljedice takvog scenarija su dugoročne i prosto nezamislive”, poručio je Karamehmedović, apelirajući još jednom na hitno buđenje nadležnih prije nego što mrak padne na ekrane širom države.
“Ovdje se brani Bosna i Hercegovina, ako BHRT padne, uzalud sve priče”
Na samom kraju obraćanja, Karamehmedović je uputio riječi zahvale kolegama iz drugih medijskih kuća koji, kako je istaknuo, “prate njihovu agoniju”, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine koji redovito izmiruju svoje obveze.
“Zahvaljujem građanima BiH koji plaćaju RTV pristojbu. Trenutno 58 posto pretplatnika Elektroprivrede plaća pristojbu, a ta sredstva dijelimo mi i FTV. Želim jasno poručiti, mi radnici nismo krivi za ovu situaciju u kojoj smo se našli”, naglasio je.
Govoreći o crnom scenariju koji bi već danas ili sutra mogao postati realnost, poslao je oštru poruku domaćim političarima i najavio borbu do samog kraja.
“Ukoliko krene realizacija te blokade računa, mi ćemo dati sve od sebe da u narednom mjesecu održimo sustav koliko god je to moguće. Ovdje je Bosna i Hercegovina, ovdje se ona brani! Ako BHRT padne, uzalud su im sve prazne priče”, zaključio je Karamehmedović.
Scena.ba
