Rusija je izvijestila o “najvećem napadu dronovima” na Moskvu u ovoj godini, ali o posljedicama se nije izvještavalo – ništa. Deutsche Welle je sažeo informacije koje su se o tome pojavile.
Prema ruskoj novinskoj agenciji TASS, ovo je “najveći napad dronova na Moskvu” od početka godine: službeni izvori navode da je napad iz Ukrajine trajao cijeli vikend, od 14. do 16. ožujka.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin objavio je na Telegramu da je ruska protuzračna obrana oborila ukupno 289 dronova koji su se izravno približavali Moskvi ili su se nalazili na drugoj liniji obrane prema gradu. Prema izvješćima, na mjestu pada bili su timovi za spašavanje.
Drugi korisnici društvene mreže Telegram također su izvještavali o dronovima: primjerice, letjelice su prijavljene u Troickom okrugu Moskve, u gradovima Koroljov, Dubna i Volokolamsk, kao i u Krasnopahorskom okrugu. Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo uopće nisu izvještavali o posljedicama napada. Nije bilo izvješća o poginulima ili ozlijeđenima, niti o oštećenim zgradama, što je uobičajeno nakon masovnih napada.
Jedina vidljiva posljedica trodnevnih napada bio je poremećaj rada moskovskih zračnih luka. Prema Telegram kanalu ruske agencije za zrakoplovstvo Rosavijacija, 16. ožujka su privremeno ograničena slijetanja i polijetanja u moskovskim zračnim lukama Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u zračnim lukama u Kalugi, Saratovu, Kazanju, Nižnjekamsku, Kirovu i Krasnodaru.
No, teško je razumjeti kako je tako velik napad mogao proći bez ikakvih vidljivih posljedica.
- “Neprijatelj pokušava prodrijeti u sam centar Moskve, uključujući predsjedničku rezidenciju u Kremlju”, izvještava Radar Plus, Telegram kanal koji podržava rusku agresiju i prati napade dronovima.
Prema ovim izvješćima, između 14. i 16. ožujka oboreno je 540 dronova u ruskim regijama, uključujući 124 u Moskvi i okolici. Ukrajinski Telegram kanali obično dokumentiraju velike napade na Moskvu fotografijama i videozapisima štete, no novinari ovaj put nisu uspjeli pronaći takve dokaze.
Šteta iznad Moskve?
Ukrajinski OSINT projekt Exilenova+, koji analizira informacije iz javnih izvora, skeptičan je prema izvješćima o velikom napadu na Moskvu. Analitičari su uspjeli potvrditi samo pojedinačne napade uz video-materijal, među ostalim iz Labinska (regija Krasnodar) i iz Staraje Ruse (Novgorodska oblast), gdje se nalazi pogon za remont zrakoplova.
Podaci o razmjerima napada u izvješćima ruskog Ministarstva obrane također se razlikuju:
- Ministarstvo je navelo da je samo u noći 16. ožujka obavljeno 145 ukrajinskih dronova iznad 13 ruskih regija i anektiranog Krima.
- Od toga su 53 uništena iznad Moskovske oblasti, a 46 ih je letjelo izravno prema prijestolnici.
- Kasnije su ruski mediji, pozivajući se na priopćenje Ministarstva, izvijestili da su u 24 sata uništena čak 494 drona.
- Ukupno se od 14. do 17. ožujka Ministarstvo pohvalilo obaranjem 183 drona samo u Moskovskoj oblasti.
Samo propaganda?
Za razliku od Moskve, guverneri u drugim regijama prijavili su štetu. Guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov rekao je da je dron eksplodirao u blizini socijalne ustanove u gradu Koroča. Pet osoba je lakše ozlijeđeno. U Brjanskoj oblasti guverner Aleksandar Bogomaz prijavio je tri ozlijeđene osobe te oštećenja na tri kuće i jednom automobilu.
“Ovo bi mogla biti lažna vijest ili grubo pretjerivanje”, kaže ruski vojni analitičar Jan Matvejev. On sumnja da su motivi politički: “Takva izvješća mogla bi poslužiti kao opravdanje za daljnja ograničenja interneta.” Ističe da nakon velikih napada obično postoji mnoštvo snimaka očevidaca. Činjenica da takav materijal sada nedostaje mogla bi biti posljedica ograničenja mobilnih mreža u Rusiji.
Zašto nema posljedica?
Nezavisni ruski portal Agentstvo usporedio je aktualni val s dva najveća napada u 2025. godini — 11. ožujka i 11. prosinca.
- U ožujku 2025., kada je iznad grada letjelo više od 70 dronova, posljedice su bile teške: poginuo je radnik osiguranja, dvije osobe su preminule u bolnici, a oštećene su stambene zgrade u gradovima Ramenskoje i Vidnoje.
- U prosincu 2025., napad s 41 dronom izazvao je kaos u zračnim lukama; više od 200 letova je otkazano, a zrakoplov armenskog premijera Nikola Pašinjana nije mogao sletjeti.
Čak i uz pretpostavku bolje protuzračne obrane, nejasno je kako sada nema nikakvih vidljivih tragova. Kiril Mihajlov, analitičar dostupnih informacija, također je iznenađen: “Ranije je bilo posljedica čak i nakon napada s manjim brojem dronova.”
Ograničenja interneta zbog dronova?
Navodni masovni napad poklopio se s prekidima mobilnog interneta u Moskvi, za što gradska vlast nije dala konkretno objašnjenje. No, federalne vlasti već dugo povezuju smetnje u komunikaciji s prijetnjom koju predstavljaju dronovi.
Na sastanku u Jekaterinburgu 17. ožujka, tajnik Vijeća sigurnosti Rusije Sergej Šojgu rekao je da razvoj ukrajinskih dronova čini praktički sve regije Rusije ranjivima. “Tempo razvoja oružja, posebno dronova, toliko je brz da se nijedna regija Rusije više ne može osjećati sigurno”, zaključio je.
Slične poruke stižu i iz Kremlja: glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da ograničenja mobilnog interneta mogu ostati na snazi koliko god je potrebno kako bi se zaštitili građani. Predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da regionalni poremećaji u komunikacijama mogu biti neophodni kako bi se ljudi zaštitili od napada dronovima.
Dronovima nije potreban ruski internet
Međutim, stručnjaci smatraju da takve mjere imaju samo ograničen učinak. Mihail Klimarjov iz Društva za zaštitu interneta rekao je za Deutsche Welle da dronovi doista mogu koristiti mobilnu mrežu za prijenos podataka i korekciju putanje, ali ta funkcija nije neophodna.
Suvremeni dronovi mogu održavati unaprijed određenu putanju čak i bez pristupa internetu jer koriste satelitsku navigaciju i druge sustave za korekciju kursa.
“Dakle, dronovi nastavljaju letjeti svojom unaprijed određenom putanjom čak i bez pristupa internetu”, rekao je čelnik organizacije koja se zalaže za slobodan i otvoren internet u Rusiji.
Scena.ba
