Investicije usporavaju, a novo opravdanje za val poskupljenja je pred nama, kaže dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u svojoj najnovijoj analizi “Rat na Bliskom istoku: Strah od novog vala poskupljenja?”
Ekonomija i životni standard trpe svijet nasilja. Najsvježiji primjer dolazi s Bliskog istoka gdje rat započet 28. veljače 2026. odnosi ono najvrjednije – ljudske živote. Negative posljedice po globalno gospodarstvo su neupitne. Ugrožena opskrba energentima potiče rast cijena nafte i plina. Uz rusko-ukrajinski rat, sukob na Bliskom istoku unosi novi nespokoj za brojne stanovnike diljem svijeta. Investicije usporavaju, a novo opravdanje za val poskupljenja je pred nama, kaže dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u svojoj najnovijoj analizi “Rat na Bliskom istoku: Strah od novog vala poskupljenja?”.
Buturac objašnjava kako se prognoze za globalno gospodarstvo mijenjaju iz dana u dan. Hormuški tjesnac najvažniji je morski put za naftu na svijetu. Kroz ovaj uski prolaz dnevno prođe oko 20% svjetske potrošnje nafte. – To znači da bilo kakva blokada ili sukob u tom području izravno ugrožava globalnu opskrbu naftom. Zaustavljanje plovidbe tankera tim tjesnacem odražava se na rast cijena nafte na globalnom tržištu. Zemlje koje primarno izvoze naftu kroz ovaj tjesnac su: Saudijska Arabija (najveći izvoznik koji koristi ovaj pravac), Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Iran, Katar (gotovo sav ukapljeni prirodni plin – LNG) i Bahrein. Više od 80% nafte izvezene kroz tjesnac odlazi na azijska tržišta, posebice u Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju.
Međunarodni naftni kartel OPEC odlučio je povećati proizvodnju nafte za 206.000 barela dnevno od travnja. To odgovara manje od 0,2% globalne potražnje. Prema procjenama uglednog međunarodnog stručnjaka za energetiku dr. Jorgea Leóna “čak i nakon preusmjeravanja dijela nafte kroz naftovode, zatvaranje tjesnaca donosi gubitke od 8 do 10 milijuna barela sirove nafte dnevno”. Neizostavno pitanje je stoga koliko će se novonastale poteškoće u opskrbi energentima (naftom i plinom) odraziti na globalni rast cijena? – priča Buturac.
Prema posljednjim dostupnim podacima za veljaču 2026. inflacija se na globalnom tržištu kretala u ekonomski očekivanim i prihvatljivim okvirima. Pritom su najmanju stopu inflacije zabilježile vodeće azijske ekonomije Kina i Japan. Rast opće razine cijena u Kini u veljači iznosio je 1,3% na godišnjoj razini, a u Japanu 1,5%. Istovremeno, od velikih igrača s europskog kontinenta najveća stopa inflacije zabilježena je u Ujedinjenom Kraljevstvu i to 3%. Predvodnica europskog gospodarstva – Njemačka – imala je stopu inflacije 1,9%. Među vodećim svjetskim tržištima najveća stopa inflacije zabilježena je u Indiji u iznosu od 3,1%, domeće Buturac. To je i očekivano s obzirom na snažan gospodarski rast Indije prisutan u posljednjih nekoliko godina koji generira rast potražnje i inflatorne pritiske.IMA LI KRAJA!?PSIHOLOŠKA GRANICA Gorivo u BiH od danas opet skuplje, EVO NOVIH CIJENA! Dizel vrtoglavo poskupljujeNa londonskom tržištuCijene nafte porasle treći tjedan zaredom, trgovci se plaše napada na energetsku infrastrukturu
– Analizirajući Europu može se ustvrditi kako su u posljednjih 5-6 godina pritisci na rast cijena uzrokovani korona-krizom, prekomjernim rastom novčane mase i rastom cijena energenata uslijed rusko-ukrajinskog rata postepeno svedeni u ekonomski opravdane i poželjne okvire. Inflacija u Europskoj uniji je u veljači 2026. godine iznosila 2,1%. U usporedbi s Azijom i Europom, SAD su u prosjeku zabilježile nešto veću stopu inflacije koja je u veljači iznosila 2,4%, a što je usko korelirano s uvođenjem američkih carina prema većini najvažnijih trgovinskih partnera. Kao iznimke, među prevladavajućim stabilnim inflatornim kretanjima na globalnom tržištu, valja spomenuti Tursku i Argentinu. Godišnja stopa inflacije u veljači 2026. u Turskoj iznosila je 31,5%, a u Argentini 33,1%. Visoka inflacija u Turskoj primarno je uzrokovana nekonvencionalnom monetarnom politikom snižavanja kamatnih stopa unatoč rastućim cijenama, što je dovelo do pada vrijednosti turske lire. Dodatni inflatorni uzročnici uključuju rat u Ukrajini, visoka inflacijska očekivanja, rast troškova energije i hrane te snažnu domaću potrošnju. Značajan dio rasta cijena početkom 2026. u Argentini može se pripisati rastu cijena javnih usluga. Ipak, valja pridodati kako je ta zemlja stabilizacijskim programom uspjela početkom ove godine usporiti rastući inflacijski trend – naglašava Buturac.
Napominje kako je rast cijena usluga dosada najviše pridonosio europskoj inflaciji. Detaljnija analiza uzroka rasta cijena u Europi otkriva kako su dosada najveći doprinos inflaciji davale usluge. Mjereno ponderima u strukturi harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena usluge čine 46,7% vrijednosti toga indeksa. Slijede ih industrijski neprehrambeni proizvodi s udjelom od 25,3%, prerađeni prehrambeni proizvodi s udjelom od 13,8%, energija s udjelom od 9,1% i neprerađeni prehrambeni proizvodi s udjelom od 5,2%. Rast cijena usluga u veljači 2026. u Europskoj uniji iznosio je 3,4% na godišnjoj razini.
Nedostatak kvalificirane radne snage u uslužnom sektoru rezultira rastom nominalnih plaća koje se kao troškovi u konačnici prelijevaju na cijene. – Nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom rezultira nedostatkom novih profila djelatnika koji su traženi na tržištu. Naime, usporedo sa razvojem digitalizacije, robotike, automatizacije poslovnih procesa i umjetne inteligencije mijenja se struktura i priroda uslužnog sektora koji iziskuju različite nove profile kvalificirane i obrazovane radne snage. Stoga se javlja nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom. Most kojim se ublažava dio potreba su razvoj programa prekvalifikacija kao i cjeloživotno obrazovanje. Konkretno – procjenjuje se da oko 90% malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru EU ima poteškoća pri zapošljavanju kvalificiranog osoblja. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije za 2025. godinu, između 10 i 20% radnih mjesta u turističkom sektoru u EU ostalo je tijekom 2025. upražnjeno što je jednako broju od gotovo milijun slobodnih radnih mjesta – objašnjava Buturac.
Ubrzani razvoj digitalizacije i novih aplikacija u poslovnom sektoru olakšava kompanijama pristup sve većim količinama informacija i podataka. Pritom je enorman rast potražnje za poslovnim analitičarima. Procjene govore kako će potražnja za ovim stručnjacima do 2032. godine porasti za oko 23%. Umjetna inteligencija: odgovarajući alati umjetne inteligencije preuzimaju jednostavne rutinske, administrativne poslove. To uvelike olakšava i pospješuje dinamiku poslovnih aktivnosti. Međutim, od zaposlenika se istovremeno očekuju nova znanja i vještine u zahtjevnijim i kreativnijim poslovima. To također iziskuje rast potražnje na tržištu za novim znanjima i vještinama.
Scena.ba
