Poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini i dalje je opterećeno brojnim strukturnim izazovima, među kojima se posebno izdvajaju složena administracija, rascjepkan regulatorni okvir i manjak predvidljivosti. To se navodi u najnovijem poslovnom barometru za 2025. godinu, koji analizira stanje poslovnog i investicijskog okružja na temelju ankete među članicama Vijeća stranih investitora.
Prema tim podacima, gotovo 38 posto tvrtki nije zadovoljno postojećim uvjetima poslovanja. Ipak, unatoč tim poteškoćama, investitori i dalje iskazuju značajno povjerenje u tržište. Čak 90 posto ispitanika preporučuje BiH kao poželjno odredište za ulaganje, dok njih 65 posto planira nova ili dodatna ulaganja u sljedeće tri godine.
Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH (FIC BiH), za „Avaz“ je prokomentirao ove podatke kazavši da to što 38 posto tvrtki nije zadovoljno uvjetima poslovanja u BiH govori da investitori ne osporavaju potencijal zemlje, nego ukazuju na slabosti sustava.
Ključni izazovi
– U izvješćima i medijskim sažecima Poslovnog barometra kao glavni razlozi nezadovoljstva navode se složena administrativna struktura, rascjepkan regulatorni okvir, spore procedure, administrativne barijere i politička nepredvidljivost. I sama službena objava FIC-a uz Poslovni barometar 2025. naglašava da su upravo regulatorno i administrativno okruženje, kao i potreba za jačanjem institucionalne sigurnosti, učinkovitije administracije i regulatorne stabilnosti, među ključnim izazovima za investitore – istaknuo je Makarević.
Na pitanje što bi se moglo poboljšati, Makarević odgovara da, prije svega, investitorima treba predvidljivost.
– To znači manje preklapanja nadležnosti, brže izdavanje dozvola, jasnije procedure, digitalizaciju administracije i stabilniji regulatorni okvir. Drugim riječima, BiH ne mora postati savršena da bi bila privlačnija, ali mora postati funkcionalnija. Kada investitor zna koliko traje procedura, tko donosi odluku i kakva su pravila igre za šest ili dvanaest mjeseci unaprijed, tada je spremniji ulagati i širiti poslovanje. Upravo zato FIC u službenim porukama nakon predstavljanja Barometra inzistira na institucionalnoj sigurnosti, učinkovitijoj administraciji i regulatornoj stabilnosti kao prioritetima – kazao je.
Snažan signal
S druge strane, podatak da više od 90 posto tvrtki preporučuje BiH za ulaganja veoma je snažan signal, kaže Makarević. Objašnjava da to znači da investitori koji su već prisutni na našem tržištu, unatoč problemima, i dalje vide realan poslovni potencijal.
– Službeni FIC-ov sažetak navodi da više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za investiranje i ostanak, da 60 posto planira reinvestirati te da nijedna velika tvrtka sa stranim kapitalom ne planira zatvaranje pogona niti povlačenje iz BiH. To je važna poruka jer pokazuje da je povjerenje u tržište i dalje visoko, ali i da investitori očekuju da institucije uklone prepreke koje usporavaju daljnji rast – kazao je Makarević.
Ukupan doprinos članica Vijeća stranih investitora premašuje devet milijardi maraka, uz više od 20.000 zaposlenih. Iako je porez na dobit od 10 posto među najnižima u Europi, administrativne prepreke i utjecaj dnevne politike često stvaraju nesigurnost među investitorima. Sve bi ovo trebalo služiti kao važan temelj za kreiranje politika i mjera koje mogu unaprijediti poslovno okružje u Bosni i Hercegovini.
Prednosti BiH
Makarević je istaknuo da BiH ima stvarne komparativne prednosti: zemljopisni položaj, relativno konkurentne troškove, domaću radnu snagu i pristup regionalnim i europskim tržištima.
– Drugo, najveći dio povjerenja danas dolazi od onih koji su već ovdje i koji iz iskustva znaju da se, unatoč teškoćama, u BiH može poslovati i razvijati. Zato je ključno da taj postojeći kapital i postojeće povjerenje pretvorimo i u signal za nove investitore, a to je moguće samo ako se poboljša poslovno okružje. FIC također navodi da je najveći fokus ulaganja usmjeren na ljudske resurse i razvoj kadrova, što dodatno pokazuje da investitori u BiH ne vide samo kratkoročnu dobit, nego i prostor za dugoročniji razvoj – objasnio je.
Scena.ba
