Iran bi već za otprilike dva tjedna mogao biti prisiljen značajno smanjiti proizvodnju nafte ako američka pomorska blokada uspije ozbiljno ograničiti izvoz, no u Teheranu vjeruju da mogu izdržati ekonomski pritisak dulje nego što administracija Donalda Trumpa može podnijeti visoke cijene energenata, piše Financial Times.
Prema satelitskim podacima tvrtke Kayrros, iranski skladišni kapaciteti za sirovu naftu trenutačno su popunjeni nešto više od 51 posto. Uz sadašnji tempo izvoza od oko 1,8 milijuna barela dnevno, to znači da Iran ima prostora za približno još 16 dana proizvodnje prije nego što dosegne maksimalne razine skladištenja, kakve su zabilježene tijekom pandemije 2020. godine.
U praksi se ipak ne očekuje da će Teheran čekati potpuno popunjavanje skladišta. Nakon godina života pod različitim režimima sankcija, Iran je razvio značajno iskustvo u prilagodbi proizvodnje, pa bi rezovi mogli uslijediti i ranije.
Plutajući skladišni prostor
Richard Bronze iz konzultantske kuće Energy Aspects procjenjuje da bi Iran mogao nastaviti s punom proizvodnjom još između 10 i 15 dana u slučaju potpunog zaustavljanja izvoza, prije nego što počne postupno smanjivati proizvodnju na više naftnih polja.
U međuvremenu, Teheran pokušava kupiti vrijeme. Posljednjih dana u Perzijski zaljev uplovio je uobičajen broj tankera koji bi trebali ukrcati naftu, a Iran je tijekom sukoba svakodnevno punio jedan do dva supertankera kapaciteta oko dva milijuna barela u glavnom izvoznom terminalu na otoku Harku, time si osiguravajući dodatni plutajući skladišni prostor.
Sličnu taktiku koristile su i druge zemlje u regiji, koje su se suočile s blokiranih oko 350 milijuna barela nafte u Zaljevu od početka sukoba, no većina njih počela je smanjivati proizvodnju i prije nego što su im skladišta bila puna. Razlog je i tehničke prirode, naglo gašenje naftnih polja može dugoročno oštetiti ležišta.
Otprilike polovica iranske proizvodnje od 3,6 milijuna barela dnevno ionako se troši unutar zemlje, što Teheranu daje određeni manevarski prostor.
– Iran bi mogao izdržati dulje, osobito ako vjeruje da bi diplomacija mogla relativno brzo okončati blokadu, smatra Bronze, dodajući da u ovom trenutku ne očekuje drastične rezove proizvodnje.
Iran udvostručio prihode od nafte
Za razliku od svojih susjeda, Iran je tijekom šestotjednog sukoba uspio nastaviti izvoz kroz Hormuški tjesnac. Prodaja je dodatno porasla prošlog mjeseca nakon što je Washington privremeno ublažio sankcije kako bi smirio globalno tržište, što je Teheranu omogućilo ostvarivanje viših cijena.
Procurio povjerljivi dokument Iranske središnje banke: Prijeti nam krah!
Iranski ministar nafte izjavio je da je prodaja bila ‘povoljna‘ te da će prihodi biti usmjereni u obnovu sektora. Analitičari u Iranu procjenjuju da su prihodi od nafte tijekom rata gotovo udvostručeni u odnosu na razdoblje prije sukoba, te znatno premašuju planove iz državnog proračuna.
No, to bi se uskoro moglo promijeniti jer američko izuzeće od sankcija istječe 19. travnja, što bi dodatno pojačalo pritisak na iransko gospodarstvo.
Stručnjaci upozoravaju da bi nova američka strategija mogla imati dugoročne posljedice. Brenda Shaffer iz ‘Atlantic Councila‘ ističe da se dosad smatralo kako bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca najviše štetilo upravo Iranu, no sada Washington pokušava blokirati i iranski izvoz, čime se mijenja logika sukoba.
– To čini nastavak rata manje održivim, upozorila je.
Gubici bi mogli biti ogromni
Prema procjenama analitičara iz think-tanka ‘Foundation for Defense of Democracies‘, blokada bi Iranu mogla nanositi gubitke od oko 435 milijuna dolara dnevno.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da Teheran sukob doživljava kao pitanje opstanka režima. Sanam Vakil iz ‘Chatham Housea‘ smatra da će vlasti biti spremne trpjeti ozbiljne ekonomske posljedice, čak i po cijenu dodatnog pogoršanja životnog standarda građana.
– Riječ je o testu izdržljivosti i volje. Psihološki gledano, Iran može izdržati dulje od Trumpa, ocjenjuje Vakil.
Istodobno, iranski analitičari dovode u pitanje provedivost same blokade. Teheran je i ranije odlučno reagirao na pokušaje zapljene svojih tankera, a mogao bi aktivirati i saveznike, posebice hutiste u Jemenu, kako bi poremetio pomorski promet u Crvenom moru.
Pojedini dužnosnici otvoreno upozoravaju na mogućnost eskalacije. Analitičar Saeed Laylaz tvrdi da bi u slučaju potpunog zaustavljanja izvoza Iran mogao odgovoriti zatvaranjem strateškog tjesnaca Bab al-Mandeb, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom.
Uz to, procjenjuje se da Iran već ima oko 150 milijuna barela nafte uskladištene na tankerima izvan Hormuškog tjesnaca, što bi mu moglo omogućiti nastavak izvoza još nekoliko tjedana unatoč blokadi.
Sve to ukazuje da bi sukob mogao potrajati dulje nego što Washington očekuje. Kako upozoravaju analitičari, američka blokada pokušaj je oduzimanja ključne pregovaračke poluge Iranu, no pitanje je hoće li i sama američka strana imati dovoljno vremena i političke izdržljivosti za takvu strategiju, zaključuje FT.
Scena.ba
