U užurbanom načinu života savjeti za mršavljenje često se svode na jednostavne promjene koje je moguće dugoročno primjenjivati. Upravo takve dvije navike izdvojilo je novo istraživanje – dulje noćno razdoblje bez hrane i raniji doručak.
Studiju je proveo tim znanstvenika iz Španjolske, koji je analizirao prehrambene navike i tjelesnu težinu 7.074 osobe u dobi između 40 i 65 godina. Rezultati su pokazali da su raniji doručak i ranija večera, bez dodatnih obroka između njih, povezani s nižim indeksom tjelesne mase (BMI) tijekom pet godina praćenja.
Vrijeme obroka je važno
Iako BMI ima svoja ograničenja kao mjera, sve više istraživanja ukazuje na to da vrijeme kada jedemo može imati važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine. Znanstvenici smatraju da se objašnjenje krije u cirkadijalnim ritmovima – unutarnjim biološkim satovima koji reguliraju san, metabolizam, hormone i energiju tijekom dana. Raniji obroci bolje su usklađeni s prirodnim ritmom organizma, što može doprinijeti učinkovitijem sagorijevanju kalorija i boljoj kontroli apetita.
Manje obroka, bolji rezultati
Analiza je pokazala da su kasniji doručak i češće jedenje tijekom dana povezani s višim BMI-jem. S druge strane, dulje razdoblje bez hrane tijekom noći povezano je s nižom tjelesnom težinom. Posebno izražen učinak uočen je kod žena u perimenopauzi, što ukazuje na moguću povezanost s hormonskim promjenama.
Preskakanje doručka nije rješenje
Istraživači su analizirali i različite obrasce prehrane. Jedna skupina ispitanika, uglavnom muškaraca, prakticirala je povremeni post tako što je preskakala doručak i prvi obrok jela tek nakon 14 sati. Rezultati su pokazali da ovaj način prehrane nema značajan utjecaj na tjelesnu težinu. Drugim riječima, preskakanje doručka nije se pokazalo kao učinkovita strategija za mršavljenje. Stručnjaci zato sugeriraju da bi korisnije bilo pomaknuti večeru na raniji termin i uvesti doručak, umjesto da se samo preskaču obroci.
Uloga sna i bioloških ritmova
Važan faktor može biti i san. Obrasci prehrane koji uključuju ranije obroke i dulji noćni post često su bolje usklađeni s prirodnim ciklusima spavanja, što dodatno utječe na zdravlje i metabolizam. Ovaj pristup dio je sve popularnijeg znanstvenog područja – krononutricije, koje proučava ne samo što jedemo, nego i kada jedemo.
Iako istraživanje ne dokazuje izravan uzrok i posljedicu, rezultati jasno ukazuju na to da male promjene u rasporedu obroka mogu imati značajan utjecaj na tjelesnu težinu i opće zdravlje.
Scena.ba
