Slovenija proživljava jedan od najdramatičnijih političkih preokreta u svojoj modernoj povijesti. Iako je Pokret Sloboda Roberta Goloba izašao kao relativni pobjednik izbora, odustajanje Anžea Logara od koalicijskih pregovora otvorilo je put Janezu Janši prema njegovu četvrtom premijerskom mandatu.
Nova parlamentarna većina već je počela s radom, a prvi potezi nagovještavaju tektonske promjene u unutarnjoj i vanjskoj politici zemlje. Politička pat-pozicija, nastala nakon izbora 22. ožujka na kojima su vladajuća Sloboda (28,62 %) i oporbeni SDS (27,95 %) bili gotovo izjednačeni, razriješena je neočekivanim manevrom Anžea Logara. Logar, bivši Janšin ministar koji je nastupao kao neovisni faktor, prekinuo je pregovore s Golobom optuživši ga za pritiske, što je u taboru dosadašnje vlasti okarakterizirano kao „politička prijevara stoljeća“.
Operacija „Reorganizacija“: Janša ne gubi ni dana
Dok formalni proces imenovanja mandatara još traje, zastupnici Janšina SDS-a već su podnijeli zahtjev za izvanrednu sjednicu Narodne skupštine. Cilj je jasan: preuzeti kontrolu nad Zakonom o vladi.
- Sječa ministarstava: Iako je Golob planirao smanjenje broja resora s 20 na 16, Janša želi vlastitu verziju reorganizacije. Fokus je na ukidanju Ministarstva digitalne transformacije i resora za solidarnu budućnost kako bi se otvorio prostor za novu ministarsku ekipu.
- Parlamentarna utrka: Stranke su se doslovno natjecale tko će prvi podnijeti prijedloge zakona. SDS i njihovi partneri već su predložili interventni zakon za razvoj Slovenije, dok su istovremeno zatražili osnivanje istražnih povjerenstava koja bi se bavila energetskim poslovima i financiranjem nevladinih organizacija tijekom Golobova mandata.
Zoran Stevanović i radikalni vanjskopolitički zaokret
Najveću kontroverzu izazvalo je konstituiranje parlamenta 10. travnja, kada je za predsjednika izabran Zoran Stevanović, vođa stranke Resnica. Stevanović, bivši policajac i lider antivakserskih prosvjeda, postao je ključni Janšin saveznik unatoč ranijim tvrdnjama da s njim neće surađivati. Njegovi prvi potezi već su alarmirali Bruxelles:
- Izravna linija s Moskvom: Stevanović je najavio službeni posjet Moskvi, što bi bio prvi posjet predsjednika parlamenta jedne članice EU-a Rusiji od početka rata u Ukrajini.
- Referendum o NATO-u: Resnica inzistira na preispitivanju slovenskog članstva u Savezu, što bi moglo dovesti do međunarodne izolacije Ljubljane.
- Antieuropska retorika: Stranka otvoreno zagovara preispitivanje uloge Slovenije unutar EU-a, promovirajući suverenističku politiku sličnu onoj u Mađarskoj.
Sjena afere „Black Cube“ i obavještajno uplitanje
Predizbornu kampanju, ali i postizborne pregovore, obilježila je afera s tajnim audio i video snimkama koje prikazuju visoke dužnosnike u kompromitirajućim situacijama. Robert Golob je ove snimke okvalificirao kao operaciju izraelske privatne obavještajne tvrtke Black Cube, optuživši Janšu za strano uplitanje u izbore. S druge strane, Janša te snimke koristi kao ključni argument o „sistemskoj korupciji“ dosadašnje elite.
Što donosi idući tjedan?
Slovenija ulazi u ključnu fazu formiranja vlasti:
- Ponedjeljak: Kolegij predsjednika parlamenta Stevanovića, gdje će se javnim glasovanjem prvi put jasno vidjeti konture nove većine.
- Utorak: Izvanredna sjednica na kojoj će se birati potpredsjednici i formirati radna tijela parlamenta.
- Petak: Glasovanje o Zakonu o vladi, što je preduvjet za Janšino preuzimanje premijerske fotelje.
Povratak Janeza Janše, uz podršku radikalnih partnera, označava kraj liberalno-zelenog vala koji je Sloveniju vodio posljednjih nekoliko godina. Ljubljana se sada nalazi na raskrižju – između nastavka europskog puta i radikalnog skretanja prema „neliberalnim demokracijama“ Istoka. Zanimljivo je da se Stevanović i Janša godinama povezuju s Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dok su pojedini oporbeni političari iz Srbije tvrdili i da su financirali njegovu stranku.
Scena.ba
