Obijesna vožnja bilježi rast i predstavlja jedan od ključnih pokazatelja niske sigurnosti cestovnog prometa u Bosni i Hercegovini, upozorava profesor na Fakultetu prometnih i komunikacijskih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Drago Ezgeta.
Problem sigurnosti na cestama
Kako ističe u razgovoru za Fenu, riječ je o složenom globalnom problemu s kojim se suočavaju i znatno razvijenije zemlje, a rješenja se traže kroz kombinaciju represivnih mjera, preventivnih aktivnosti i dugoročne edukacije sudionika u prometu.
Ezgeta naglašava kako u Bosni i Hercegovini obijesna vožnja nije izdvojen fenomen, nego dio šireg problema niske razine prometne sigurnosti. Trenutačna zakonska rješenja takvo ponašanje tretiraju kao prekršaj, dok se u većini europskih zemalja ono sankcionira kaznenim zakonodavstvom.
Kao primjer navodi Njemačku, koja je precizno definirala elemente obijesne vožnje i za to predvidjela zatvorske kazne od jedne do tri godine, ako grubo kršenje propisa dovede do konkretne opasne situacije u prometu. Slovenija, s druge strane, obijesnu vožnju definira šire, uz razliku u sankcioniranju ovisno o tome je li došlo do izravnog ugrožavanja ljudi i imovine.
Prema Ezgetinim riječima, ključni problem u domaćem zakonodavstvu je dokazivanje stupnja opasnosti, iako svako kršenje prometnih propisa nosi potencijalno teške posljedice. Posebno ističe nedovoljnu percepciju rizika kod vozača, što povezuje s nedostatkom kvalitetne edukacije.
Podsjeća kako su europske zemlje kroz dodatne programe obuke vozača, usmjerene na posljedice rizičnog ponašanja, uspjele smanjiti broj prometnih nesreća kod mladih i neiskusnih vozača i do 30 posto.
Podaci i mjere policije
Ezgeta smatra kako je unaprjeđenje sustava edukacije jedna od ključnih mjera, zajedno s dosljednom primjenom postojećih zakona i promjenom prometne kulture. Sigurnost u prometu, poručuje, tiče se svih građana, bez obzira na to sudjeluju li u prometu kao vozači, putnici ili pješaci.
Upozorenja struke potvrđuju i podaci Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, prema kojima je u protekle dvije godine na području Kantona Sarajevo evidentirana 2.091 prometna nesreća uzrokovana neprilagođenom brzinom.
Tijekom 2024. godine zabilježeno je 1.186 nesreća ove vrste, dok je u 2025. evidentirano 905, što predstavlja smanjenje za 281 nesreću, odnosno 31 posto.
Prethodne godine u Kantonu Sarajevo registrirano je ukupno 14.357 prometnih nesreća, od čega 906 s nastradalim osobama. U tim nesrećama smrtno je stradalo 15 osoba, dok su 1.122 ozlijeđene, od kojih 176 teže. U 2024. godini zabilježene su 10.484 prometne nesreće, u kojima je poginulo 10 osoba, a ozlijeđeno 1.130 građana.
Kako navode iz Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo za Fenu, s ciljem poboljšanja sigurnosti prometa kontinuirano se unaprjeđuje sustav nadzora, uključujući postavljanje kućišta za mjerenje brzine, analitičkih kamera za prepoznavanje registarskih oznaka, takozvanog sustava “Sparta”, te planirano proširenje radarskih sustava nove generacije na dodatnim lokacijama.
Provođenjem ovih mjera, ističu, glavna prometnica na relaciji Ilidža – Stari Grad bit će u većoj mjeri pokrivena suvremenim uređajima za evidentiranje prekoračenja dopuštene brzine.
Policijski službenici Jedinice za promet svakodnevno provode pojačane kontrole, koristeći i službena vozila takozvane “presretače”, kao i mobilne ručne radare, s posebnim fokusom na prekoračenje brzine, prolazak kroz raskrižja na znak crvenog svjetla, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i droga te druge nedopuštene radnje u prometu.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo podsjećaju kako su u više navrata nadležnim institucijama predlagali izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, među kojima je i jasnije definiranje nasilničke vožnje, uz propisivanje strožih sankcija. Te izmjene trenutačno se nalaze u parlamentarnoj proceduri.
Scena.ba
