Gotovo 400 milijuna maraka javnog novca u dvije godine uloženo je u poljoprivredne poticaje u Federaciji BiH, ali bez jasnog odgovora što je tim novcem postignuto. Najnoviji izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH otkriva sustav bez mjerljivih ciljeva, bez analize učinka i bez nadzora. Posebno se izdvaja Hercegovačko-neretvanska županija, koja nema strategiju poljoprivrede, kasni s programima i ne prati stvarne rezultate poticaja.
Novca izdvajamo sve više, rezultati nepoznati
U razdoblju 2023. i 2024. godine za poljoprivredne poticaje izdvojeno je ukupno 397,7 milijuna KM, od čega: 338,9 milijuna KM iz proračuna Federacije BiH i 58,7 milijuna KM iz proračuna županija.
Unatoč rastu izdvajanja, revizija upozorava na ključni problem: “Nije moguće utvrditi da li su i u kojem obimu navedena sredstva uticala na povećanje ili smanjenje obima proizvodnje.”
Drugim riječima, sustav ne zna daje li novac ikakav rezultat.
Ciljevi bez brojki, sustav bez mjerenja
Revizija utvrđuje da programi poticaja nemaju konkretne i mjerljive ciljeve, pa tako navode: “Ministarstva… nisu osigurali jasne i mjerljive ciljeve i indikatore učinka”, navodi se u izvještaju.
Programi koriste općenite formulacije poput “povećanje konkurentnosti” i “podrška dohotku”, ali bez brojčanih pokazatelja koji bi omogućili praćenje učinka.
Bez toga nije moguće procijeniti uspješnost mjera, usporediti rezultate, kao ni donositi korektivne odluke.
Federacija bez metodologije i nadzora
Problem je dodatno produbljen na razini cijele Federacije.
“Nije uspostavljena jedinstvena metodologija za praćenje efekata poticaja”, upozorava revizija.
Uz to, nisu formirana ni ključna tijela poput vijeća za istraživanje u poljoprivredi kao ni odbor za praćenje strategije.
Bez toga sustav funkcionira bez centralne kontrole i bez jasnog smjera.
HNŽ bez strategije i bez analize
Hercegovačko-neretvanska županija posebno se izdvaja po slaboj provedbi preporuka.
Revizija navodi da nije izrađena strategija poljoprivrede usklađena s FBiH dokumentima, nije provedena sveobuhvatna analiza poticaja a ciljevi programa ostaju općeniti i nemjerljivi.
Iako postoje opći dokumenti poput Strategije razvoja i Strategije ruralnog razvoja, oni ne sadrže konkretne mjere, indikatore ni financijski okvir za sektor poljoprivrede.
Kašnjenja koja pogađaju proizvođače
Dodatni problem su kašnjenja u donošenju programa poticaja.
Program u HNŽ-u za 2024. godinu donesen je 89 dana nakon proračuna, a za 2025. godinu donesen je 75 dana nakon proračuna
Revizija upozorava da takvi rokovi ne prate potrebe poljoprivredne proizvodnje i otežavaju planiranje.
Ministarstvo Marija Jurice vodi evidenciju o isplatama i zahtjevima, ali ne prati stvarne rezultate, pa se tako ne analiziraju prihodi poljoprivrednika, rast proizvodnje, konkurentnost sektora nizi dugoročni učinci poticaja.
Sustav, dakle, samo bilježi koliko je novca podijeljeno, ali ne i što je time postignuto.
Pad proizvodnje bez reakcije
Iako su u pojedinim sektorima zabilježeni padovi, poput: proizvodnje krastavca kornišona, merkantilnog kukuruza, goveđeg mesa (pad od 7,5%) nisu predložene konkretne mjere za zaustavljanje negativnih trendova.
Revizija navodi da su problemi u sektoru jasno identificirani: usitnjena zemljišta, niska produktivnost, nedostatak kapitala i loša tehnološka opremljenost.
No unatoč tome, sustav ne nudi operativna rješenja niti mjerljive ciljeve za njihovo rješavanje.
Revizija jasno pokazuje da sustav poljoprivrednih poticaja u Federaciji BiH funkcionira bez jasnih pravila, bez mjerenja učinka i bez odgovornosti.
U takvom sustavu, stotine milijuna maraka javnog novca raspoređuju se bez dokaza da doprinose razvoju poljoprivrede, dok institucije nemaju alate ni volju da utvrde što daje rezultat, a što ne.
Scena.ba
