Izborni poraz Viktora Orbána ne predstavlja samo politički zaokret u Mađarskoj, već bi mogao imati ozbiljne posljedice po Zapadni Balkan. Kako navodi analiza Atlantic Councila, Budimpešta je godinama bila ključni oslonac pojedinim liderima u regiji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Orbán kao ključni igrač na Balkanu
Tijekom šesnaest godina vlasti, Orbán je izgradio snažan politički i ekonomski utjecaj, ne samo unutar Europske unije već i na Zapadnom Balkanu. Njegova politika bila je obilježena povezivanjem regije s Rusijom i Kinom, ali i podrškom liderima sa sličnim političkim pristupom.
Najbliži partner u regiji bio mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Suradnja dviju zemalja uključivala je energetiku, infrastrukturne projekte i kineske investicije, uključujući povezivanje s lukom Pirej u Grčkoj.
Orbánov utjecaj bio je vidljiv i u Bosni i Hercegovini, posebno kroz podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojeg je Mađarska štitila od sankcija Europske unije i financijski podržavala u ključnim trenucima. Prema analizi Atlantic Councila, Budimpešta je bila spremna i na dodatne korake, uključujući potencijalno korištenje mađarskih mirovnih snaga u slučaju eskalacije Dodikova sukoba s pravosudnim institucijama BiH.
Dolazak Magyara: promjena smjera i posljedice
Pobjeda Pétera Magyara mogla bi označiti kraj takve politike. Novi premijer najavio je fokus na borbu protiv korupcije i obnovu odnosa s EU-om i NATO-om, uz poruku da Mađarska treba ponovno postati „pouzdan partner“ u Europi.
Magyar je već zauzeo oštriji stav prema vlastima u Srbiji, najavljujući istrage i dovodeći u pitanje ranije bliske veze između Budimpešte i Beograda. Slabljenje odnosa između Mađarske i Srbije dolazi u osjetljivom trenutku za Vučića, koji se suočava s padom popularnosti. To bi moglo imati utjecaj na političke procese u Srbiji, uključujući predstojeće izbore. Istodobno, dovodi se u pitanje i budućnost zajedničkih projekata, posebno onih povezanih s ruskim energentima.
Što to znači za BiH
Za Bosnu i Hercegovinu promjena vlasti u Mađarskoj može imati značajan politički efekt. Slabljenje Orbánove podrške Dodiku moglo bi otvoriti prostor za odlučnije djelovanje Europske unije prema kršenju vladavine prava i političkim krizama u zemlji.
To bi ujedno moglo značiti i jači pritisak na provedbu reformi, ali i jasnije uvjete za napredak BiH na europskom putu. Promjene bi se mogle odraziti i na energetsku politiku. Eventualno udaljavanje Mađarske od ruskih energenata moglo bi dodatno pritisnuti Srbiju, ali i otvoriti prostor za alternativne projekte.
U tom kontekstu, Hrvatska bi mogla dobiti na značaju kroz inicijative poput naftovoda Adria i Južne interkonekcije za plin u Bosni i Hercegovini.
Hoće li EU ubrzati proširenje?
Iako bi politički zaokret u Mađarskoj mogao ojačati perspektivu proširenja Europske unije, ostaje pitanje jesu li druge države članice spremne na konkretne korake. Bez mađarskog veta kao prepreke, EU bi mogla biti primorana jasnije definirati svoj stav prema Zapadnom Balkanu i ponuditi konkretnije rokove za članstvo.
Scena.ba
