Poput Hormuškog tjesnaca, Gibraltarski tjesnac, koji se nalazi između južnog vrha Europe i sjeverozapadnog vrha Afrike, krije bogatu povijest pomorstva i sukoba u svojim vodama.
Mnogi arheološki dokazi za to nalaze se istočno od tjesnaca, u zaljevu Algeciras, poznatom i kao Gibraltarski zaljev – mjestu zaustavljanja za transatlantski brodski promet, danas uglavnom za naftu.
Španjolski arheolozi kažu da su tijekom arheološkog istraživanja između 2020. i 2023. godine, u zaljevu površine 29 kvadratnih milja, identificirali 151 podvodno arheološko nalazište, uključujući 124 brodoloma. Prema nedavnom istraživačkom radu, olupine brodova potječu iz različitih epoha i civilizacija, uključujući drevnu punsku (kartagensku) civilizaciju te rimsko, srednjovjekovno i moderno razdoblje. Najstariji nalaz datira iz 5. stoljeća pr. n. e.
Važnost zaljeva kroz povijest
Otkriće olupina potvrđuje važnost zaljeva kao pomorskog središta regionalnog i globalnog značaja. Od antike je okružen urbanim naseljima, u srednjem vijeku je bio ulazna točka na Pirenejski poluotok, a u moderno doba točka pomorskih sukoba oko kontrole nad tjesnacem.
Iako se većina olupina odnosi na modernu povijest, istraživači su pronašli i „neke vrlo zanimljive, dosad neviđene olupine”, rekao je glavni istraživač Felipe Cerezo Andreo, izvanredni profesor podvodne arheologije na Sveučilištu u Cádizu.
Ključna otkrića:
- Antika: Najstariji nalaz je brod iz 5. stoljeća pr. n. e. koji je prevozio riblji umak proizveden u Cádizu preko Sredozemlja.
- Napoleonski ratovi: Među „najzanimljivijim“ nalazima iz modernog doba su olupine povezane sa sukobima s početka 19. stoljeća.
- Drugi svjetski rat: Dokumentirani su ostaci podmornice Maiale („Prase“), tipa koji je talijanska mornarica koristila za napade na britansku flotu u tjesnacu.
Utjecaj klimatskih promjena
Istraživači ističu da klimatske promjene utječu na oceanske struje i kretanje sedimenta, što uzrokuje otkrivanje ovih dugo skrivenih brodoloma. Prije 2019. godine u tom su području bila poznata samo četiri podvodna arheološka nalazišta.
Arheolozi su koristili napredne geofizičke tehnike, poput višesnopnog ehosondera za 3D mapiranje morskog dna i magnetometra, kako bi identificirali objekte prije samog zaranja i izrade digitalnih modela.
Budući planovi
Tim je do sada proučavao samo pliće dijelove do 10 metara dubine, dok je zaljev Algeciras dubok oko 400 metara. Vjeruje se da veće dubine kriju ostatke čak i iz prapovijesnog doba, budući da je obala iz paleolitika danas pod vodom. Budući projekti fokusirat će se na detaljnu studiju svake pojedinačne olupine i istraživanje na većim dubinama radi zaštite ove neprocjenjive pomorske baštine.
Scena.ba
