Klimatska kriza sve jače pogađa Europu. Prema najnovijem Lancet Countdown Europe Report 2026, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom porastao je u čak 99,6 posto istraženih europskih regija.
Najdrastičniji porast zabilježen je u južnoj Europi, gdje u nekim dijelovima Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske dolazi i do 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika u usporedbi s razdobljem 1990-ih. Europski prosjek iznosi 52 dodatna smrtna slučaja na milijun stanovnika. U Austriji je porast posebno alarmantan na istoku zemlje. Najviše stradavaju vinogradarski i industrijski okruzi u Donjoj Austriji te sjeverni i južni Gradišća, gdje broj žrtava vrućine raste i do 59 dodatnih smrtnih slučajeva po milijunu stanovnika. Znatno bolja situacija je u zapadnim dijelovima zemlje, piše Heute.
U razdoblju 2015. – 2024. u 99,6 % promatranih europskih regija zabilježen je porast smrtnosti uzrokovane vrućinom u usporedbi s baznim razdobljem 1991. – 2000. Europski prosjek iznosi 52 dodatna smrtna slučaja godišnje na milijun stanovnika. Najveći porast zabilježen je u južnoj i jugoistočnoj Europi (uključujući Balkan), gdje su porasti znatno iznad europskog prosjeka. Istočna Europa također bilježi visoku izloženost starijeg stanovništva ekstremnim vrućinama (u 2024. prosječno 34,5 dana toplinskih valova po osobi starijoj od 65 godina). Hrvatska spada među zemlje s visokim rizikom kada je riječ o utjecaju vrućine na smrtnost. “Klimatske promjene potaknute fosilnim gorivima predstavljaju sve veću prijetnju za sve više ljudi u Europi”, upozorio je vodeći autor studije Joacim Rocklöv.
Kako se Zemlja ubrzano zagrijava, govori i podatak da je ljeto 2025. bilo četvrto najtoplije u Europi u povijesti mjerenja, s temperaturama 0,90 stupnjeva iznad referentnog razdoblja od 1991. do 2020. Zapadna i jugoistočna Europa, kao i Turska, bile su najviše pogođene. Razdoblje od rujna 2024. do kolovoza 2025. bilo je 1,52 stupnja toplije od prosjeka između 1850. i 1900. godine. Posljedice su, nažalost, sve teže i po zdravlje stanovništva, a broj smrti prouzročenih vrućinama, u porastu je.
U Srbiji je tijekom ljeta 2024. zbog vrućine umrlo više od 2500 ljudi. U Europi je gotovo 63.000 smrtnih slučajeva povezano s rekordno visokim temperaturama, prema procjenama Instituta za globalno zdravlje Barcelona (ISGlobal). Po procijenjenoj stopi smrtnosti povezane s vrućinom, Srbija je na trećem mjestu, iza Grčke i Bugarske, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine.
Tijekom ljeta 2024. godine, koje je bilo najtoplije ikada zabilježeno, vrućine su odnijele 62.775 života u Europi. Najteže pogođene zemlje bile su Italija i Španjolska, potom Njemačka, Grčka, Rumunjska, Bugarska i Srbija. Tijekom ljeta 2023. stopa smrtnosti bila je 121, a 2022. – 151. Najveća stopa smrtnosti bila je u Grčkoj (574) i Bugarskoj (530).
Među prvih 10 zemalja po stopi smrtnosti od vrućina su i Hrvatska, BiH, Crna Gora, Rumunjska i Mađarska. ISGlobal procjenjuje da je ljeta 2024. broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom među ženama bio 46,7% veći nego među muškarcima, dok je kod osoba starijih od 75 godina procijenjena stopa smrtnosti bila 323% veća nego u svim ostalim starosnim skupinama.
– Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, dvostruko brže od globalnog prosjeka. A unutar Europe mediteranski bazen i jugoistočne regije pojavljuju se kao glavna žarišta klimatskih promjena, suočavajući se s najvećim utjecajem na zdravlje i sa značajnim porastom smrtnosti povezane s vrućinom tijekom 21. stoljeća – rekao je autor studije Tomaš Janoš.
Osim toga, alergičari pate dulje jer se sezona peludi počinje jedan do dva tjedna ranije. Zbog širenja komaraca raste i opasnost od tropskih bolesti, rizik od denga groznice porastao je za 297 posto, a sve su realnije i bolesti poput malarije i groznice Zapadnog Nila. Iako je udio obnovljivih izvora energije u 2023. godini porastao na 21,5 posto, stručnjaci upozoravaju da se i dalje troše ogromne svote na subvencije fosilnim gorivima. Samo u 2023. čak 444 milijarde eura. Osim toga, veliki dio „zelene“ energije dolazi iz biomase, čije sagorijevanje povećava smrtnost od fine prašine.
Autori studije jasno poručuju: “Odluke koje donosimo danas odredit će koliko će Europa biti sigurna sutra“. Bez odlučnih i brzih mjera te dugoročnog financiranja, zdravstvene posljedice klimatskih promjena nastavit će eskalirati, naglasili su.
Scena.ba
