Ispijanje kave može poboljšati raspoloženje i potaknuti kognitivne sposobnosti, čak i ako u njoj nema kofeina.
Pokazala je to nova studija koja je usporedila učinke kave s kofeinom i bez njega te otkrila da obje vrste mogu povoljno djelovati na crijeva, raspoloženje i ponašanje, piše Science Alert, prenosi Index.
Metodologija istraživanja
Znanstvenici s irskog University College Cork proveli su istraživanje u kojem su usporedili zdravstvene pokazatelje i subjektivni osjećaj dobrobiti kod 31 osobe koje piju tri do pet šalica kave dnevno i 31 osobe koje ne piju kavu.
Na početku istraživanja, između dviju skupina nisu zabilježene razlike u indeksu tjelesne mase, krvnom tlaku, razini stresa, tjeskobe, depresije, probavnih simptoma, kvaliteti sna ili tjelesnoj aktivnosti. Međutim, kod osoba koje piju kavu uočene su izrazite promjene u nekim imunološkim markerima u krvi te u pojedinim sojevima crijevnih mikroba.
Kako bi provjerili je li kofein ključan faktor, istraživači su zatražili od 31 ispitanika koji piju kavu da se dva tjedna suzdrže od svog omiljenog napitka.
Nakon tog razdoblja apstinencije, sudionici su ponovno počeli piti kavu, s tim da je 16 osoba tijekom tri tjedna konzumiralo kavu s kofeinom, a 15 bezkofeinsku, ne znajući koju vrstu piju. Nakon povratka kavi, kod svih su sudionika zabilježene promjene u crijevnom mikrobiomu, što upućuje na to da su neki sojevi crijevnih mikroba osjetljivi na prisutnost kave, neovisno o kofeinu.
Različiti učinci kofeinske i bezkofeinske kave
“Obje vrste kave smanjile su stres, depresiju, impulzivnost i upale, a istovremeno su poboljšale raspoloženje i kognitivne sposobnosti“, navode autori studije.
Ipak, samo je kava s kofeinom povezana sa smanjenjem tjeskobe, psihološkog stresa i krvnog tlaka te s poboljšanom pažnjom i nošenjem sa stresom. Zanimljivo je da su na početku i nakon ponovnog uvođenja kofeina, osobe koje piju kavu pokazale veću impulzivnost i emocionalnu reaktivnost od onih koje je ne piju.
S druge strane, bezkofeinska kava dovela je do poboljšanja sna, tjelesne aktivnosti i pamćenja. Ovi nalazi upućuju na to da kofein ima specifične učinke na raspoloženje i kogniciju, ali i da bezkofeinska kava može utjecati na vezu između crijeva i mozga.
Više od samog kofeina
Kava se povezuje sa širokim rasponom zdravstvenih prednosti.
“Kava je puno više od kofeina – to je složen prehrambeni faktor koji stupa u interakciju s našim crijevnim mikrobima, metabolizmom, pa čak i emocionalnim stanjem”, pojašnjava mikrobiolog John Cryan. “Naši rezultati sugeriraju da kava, bila ona s kofeinom ili bez, može utjecati na zdravlje na različite, ali komplementarne načine.”
Ograničenja i snaga studije
Istraživanje se oslanja na poznate veze između promjena u crijevnim mikrobima te promjena u raspoloženju i ponašanju. Jedno od ograničenja jest to što se temelji na subjektivnim izvještajima sudionika o vlastitom raspoloženju i ponašanju, što ne mora uvijek odražavati stvarno stanje.
Unatoč tome, snaga studije leži u detaljnoj analizi načina na koji su sudionici prerađivali spojeve iz kave, povezujući te razlike s metaboličkim obrascima njihovog crijevnog mikrobioma.
To pruža jači dokaz da kava nije samo povezana sa zdravstvenim koristima, već da bi mogla imati aktivnu ulogu u njihovom stvaranju. Ipak, teško je to nedvojbeno dokazati s obzirom na to koliko malo još uvijek znamo o crijevnom mikrobiomu, njegovom utjecaju na mozak i načinu na koji se kava prerađuje u crijevima.
Put prema budućim istraživanjima
“Odnos između probavnog i mentalnog zdravlja sve se bolje razumije, no mehanizmi koji stoje iza učinka kave na os crijeva-mozak ostali su nejasni”, kaže Cryan.
Potrebno je još mnogo istraživanja, ali ovi rezultati pridonose sve većem broju dokaza da je kava korisna za tijelo i um, jer se povezuje sa smanjenjem stresa, poboljšanjem raspoloženja i mogućim ublažavanjem simptoma depresije. Čak i bezkofeinska kava, kako pokazuju neke studije, poboljšava kognitivne funkcije.
Ovo novo istraživanje potvrđuje da i kofeinska i bezkofeinska kava mogu imati fiziološke i psihološke prednosti i nedostatke, koje bi svaki pojedinac trebao procijeniti ovisno o željenim učincima.
“Sveobuhvatni uvidi studije otvaraju put budućim istraživanjima koja će iskoristiti ove interakcije za potencijalne zdravstvene intervencije”, zaključuje istraživački tim, naglašavajući “važnost razumijevanja višestrukih učinaka kave na ljudsku fiziologiju”. Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.
Scena.ba
