Globalni poremećaji na tržištima hrane, koji su posljedica usporenih lanaca opskrbe, ratova i urušavanja međunarodnog poretka, osnažili su namjeru Europske unije da više ulaže u vlastite proizvodne kapacitete, jačajući svijest o tomu kako je upravo hrana jedan od temelja na kojima počiva sva gospodarska djelatnost, ali i politička stabilnost Starog kontinenta u cjelini.
Iako nije članica Unije, BiH mora, ako želi zadržati, a možda i unaprijediti standard domaćih poljoprivrednih proizvođača, više ulagati ne samo u primarnu proizvodnju već i u osnaživanje kapaciteta i modernizaciju procesa, na što se gleda kao na ključni preduvjet jačanja konkurentnosti na sve zahtjevnijim tržištima. Raduje što će Federacija BiH ove godine za potporu poljoprivrednoj proizvodnji izdvojiti osam milijuna maraka više te što će značajan dio ukupnih sredstava iz programa, koji je inače vrijedan 190 milijuna KM, biti usmjeren na modernizaciju proizvodnje, nove tehnologije, ulaganje u sve one procese važne za podizanje razine konkurentnosti sela, ali i njegove privlačnosti u smislu otvaranja novih radnih mjesta.
Vlada Federacije BiH krajem tjedna donijela je, a na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele “Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaj za poljoprivredu” utvrđenih proračunom Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu u iznosu od 190,000.000 KM. Sredstva odobrena ovogodišnjim proračunom za poticaj poljoprivredi veća su za osam milijuna KM od prošlogodišnjeg proračuna, a uvidom u pojedine segmente programa vidljivo je kako se najveći dio izdvaja za animalnu proizvodnju – 116,550.000 KM.
Drugi segment po financijskoj vrijednosti odnosi se na strukturne mjere – 47.300.000 KM, a od toga iznosa za mjere ruralnog razvoja planirano je 41,680.000 KM. Upravo se u ovom dijelu programa zapravo krije i ključna vrijednost ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju koja, približavajući se standardima Europske unije, mora osnažiti kvalitetu, količinu prinosa, ali i konkurentnost na tržištima koja traže inovacije, brendiranje, priču iza svakog proizvoda, dok nas klimatske promjene i sve češći ekstremi u obliku dugotrajnih suša ili velikih količina oborina u kratkom vremenu prilično brutalno podsjećaju na nužnost prilagodbi i jačanja otpornosti. Ostatak programa čine poticaji za biljnu proizvodnju u iznosu od 25,000.000 KM, model ostalih vrsta podrški s iznosom od 5,620.000 KM, dok je za zahtjeve iz ranijeg razdoblja, rješenja po žalbama i sudske presude planiran iznos od 1,150.000 KM.
Svrha Programa podrški je provođenje mjera iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021. – 2027. godine zbog ostvarivanja postavljenih prioriteta i strateških ciljeva. Provedbom izravnih podrška i strukturnim mjerama Vlada Federacije BiH stvara ambijent za povećanje konkurentnosti i provođenje strukturne transformacije poljoprivrednih gospodarstava, odnosno poslovnih subjekata iz sektora prehrambene industrije.
Očekuje se da će osigurana razina sredstava omogućiti očuvanje i povećanje dostignute razine poljoprivredne proizvodnje u Federaciji BiH, navode iz Ministarstva, dodajući kako novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji, te mjere kroz model ruralnog razvoja i model ostalih vrsta podrški predstavljaju sveukupnu podršku poljoprivrednim proizvođačima kako bi unaprijedili kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača na domaćem i inozemnom tržištu.
Poboljšanje uvjeta
Uz navedeno, očekuje se da će novčane podrške za strateške proizvodnje doprinijeti povećanju zasijanih zemljišnih površina i proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednosti u Federaciji BiH, kao i povećanju tehnološke razine farmi i osuvremenjavanju poljoprivrednih gospodarstava te uvjeta života u ruralnim područjima Federacije BiH.
Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije upravo je detektirala neke od najvećih slabosti poljoprivrednog sektora u entitetu, navodeći kako isti odlikuje niska konkurentnost i na domaćem i na inozemnom tržištu. Ovo je rezultat brojnih problema i slabosti duž ukupnog lanca vrijednosti.
Produktivnost primarne poljoprivredne proizvodnje, izražena i ukupnim obujmom i prinosima, izrazito je niska, daleko ispod bioloških mogućnosti, što za posljedicu ima nisku konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora FBiH. Poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim, usitnjenim zemljišnim posjedima i odlikuje se malim udjelom proizvodnje za tržište. Tehnološka i ekonomska znanja su na niskoj razini, primjena agrotehničkih mjera nedovoljna, farme su nedovoljno opremljene. Ogromna većina obradivog zemljišta se ne navodnjava, niska je razina zaštite od vremenskih nepogoda, što rezultira niskim i nestabilnim prinosima, što u kontekstu klimatskih promjena predstavlja veliku prijetnju razvoju sektora.
Razina organiziranosti i suradnje među proizvođačima nije zadovoljavajuća, kao i među ostalim akterima u lancu vrijednosti, jedna je od ocjena iz navedenog strateškog dokumenta. Takvi zaključci jasan su signal kako su poljoprivrednoj proizvodnji u Federaciji BiH potrebne korjenite promjene, ali i podrška Europske unije kroz IPARD program kojemu, zbog opstrukcija Republike Srpske, još uvijek nije moguće pristupiti.
Scena.ba
