“Bez obzira koji je entitet po broju, on treba osigurati potpuno jednakopravnost konstitutivnog naroda, hrvatskog naroda u BiH s druga dva naroda. To se može osigurati, to trebaju svi razumjeti, jer je to način kako ćemo izaći iz ove pošasti od 30 godina kada nismo bili u stanju izgraditi funkcionalnu i učinkovitu, ono što mi kažemo, daytonsku BiH”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u Pologu.
Čović se okupljenima obratio na obilježavanju Dana hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega i 35. obljetnice zaustavljanja tenkova JNA u Pologu, jednog od ključnih događaja iz 1991. godine.
Odgovor na prozivke
Istaknuo je kako se morao osvrnuti na prozivke upućene najvišim dužnosnicima hrvatskog naroda i vjerskog, kulturnog i političkog života kada govore o trećem entitetu.
“Siguran sam da politički predvodnici hrvatskog naroda znaju kako to uraditi. Znaju kako to uraditi mirnim putem, samo do toga treba doći. A do toga opet trebamo graditi, trebamo biti svakodnevno u svom narodu, kroz demografske, ali i sve druge politike svoga naroda”, istaknuo je Čović.
Naveo je kako stojeći pred nekada zastrašujućim oružjem valja ponoviti:
“Žrtva našeg naroda nas obvezuje da do kraja osiguramo našu potpunu ustavnu jednakopravnost s druga dva naroda. Neka nas ove misli i ove riječi povežu s onim generacijama koji tek trebaju razumjeti što se događalo ovdje tih svibanjskih dana 1991.”, istaknuo je Čović.
Podsjetimo, na današnji dan prije 35 godina, 7. svibnja 1991. zaustavili su hercegovački Hrvati kolonu 10. motorizirane brigade JNA u Pologa, između Mostara i Širokog Brijega.
35 godina iza
Čović je naveo kako ovaj datum govori zapravo o tome kako je izrastala hrvatska misao kroz povijest i hrvatski narod te da je ovo “samo jedna slagalica u toj povijesti”.
“Zbog toga kažem da je ovo mnogo više od simbolike i poruka koju i mi trebamo slijediti nakon 35 godina. Drugi dio koji treba ovdje naglasiti je element nadmudrivanja, jer upravo to vrijeme, svibanjsko vrijeme 1991. godine, tražilo je promjene u čitavom okruženju Bosne i Hercegovine, eksdržave, čitave Europe ja bih kazao. I tada u tom nadmudrivanju bilo je puno i taktičkog i strateškog. Ali kad pravimo paralelu s 35 godina iza, ima li ikakve razlike u odnosu na to vrijeme? Samo su druga sredstva, evoluiralo je puno toga u tih 35 godina, vrlo jasne promjene koje svjedočimo u našem životu, u vrijednostima naših života, ali vrlo jasno i da je ostalo sve slično u tom nadmudrivanju kako i taktičkom, tako i strateškom prije svega u odnosu tri naroda u Bosni i Hercegovini. Ovih dana ćete slušati da nijedan od konstitutivnih naroda nije zadovoljan s onim što danas živi u Bosni i Hercegovini. Prije svega nije zadovoljan ostvarenjem svojih ciljeva, političkih pa i vojnih u to vrijeme od 1991. pa do 1995. vremena Domovinskog rata”, naveo je Čović.
Dodao je kako “ne smijemo nikada stati jer jedini odgovor na takav oblik nadmudrivanja i strateški potez za jednog, drugog ili trećeg naroda je zajedništvo hrvatskog naroda, a najbolji oblik takvog zajedništva smo pokazali tih svibanjskih dana 1991. godine”.
“Siguran sam da ono što imamo u tom zajedništvu nitko neće razgraditi jer kroz to zajedništvo možemo postati poruku svima i svom hrvatskom narodu, ali i onim drugima kojima je malo drugačije uredili prostore BiH. Onim drugima koji im malo drugačije vide vrijeme ispred nas”, naveo je Čović.
Domovina
Istaknuo je kako je hrvatski narod odgovarao na brojne izazove vremena kako bi dobio svoju Republiku Hrvatsku te da na isti način treba vrednovati život u Bosni i Hercegovini.
“Mi vrlo jasno moramo kazati da je ovo naša domovina, da je se ne odričemo nijednog pedlja”, istaknuo je Čović te dodao kako to treba biti poruka zajedništva hrvatskog naroda u BiH.
“Mi smo ovdje suveren narod, imamo svoj integritet, mi smo narod koji jasno kroz povijest izgradio svoj identitet i o tome svjedoči i ovaj prostor ovdje u toj skorašnjoj prošlosti, ali o tom svjedoči i sve ono kroz vrijeme što smo baštinili, kroz svoj jezik, kroz svoju vjeru, kroz kulturu, kroz tradiciju. Pa i ovdje, tog 7. svibnja zajedno je bio i svećenik, i političar i običan čovjek koji je vrlo jasno u koloni od pet kilometara kazao ne može se dalje i dao prostor da netko drugi koji je bio stvarno izložen aktivnostima takve kolone može pripremiti se i dati odgovor na izazove koje su slijedili u vremenu Domovinskog rata”, naveo je Čović
Isti cilj
Dodao je kako cilj danas mora biti identičan.
“Ustavna jednakopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda s drugim narodom u BiH. Tko misli da će nam to netko pokloniti, onda je o pravoj zabludi. Za to se treba izboriti. Za to će trebati vrijeme. I svi oni koji kažu da može brže i drugačije morate znati da se za to treba izboriti mirnim putem”, naveo je Čović.
Naglasio je kako je bilo dovoljno žrtvi hrvatskih branitelja kroz povijest, ali u Domovinskom ratu.
“Zbog toga oni koji vode politiku danas u ime Hrvatskog naroda imaju jednu svoju posebnu odgovornost. Moramo voditi računa da su pored nas i brojniji narodi, i drugačije organizirani narodi s istim ambicijama da ostvare nešto drugo u BiH, bez obzira je li to unitarizam i ono što se želi predstaviti kao moć brojnijeg naroda ili separatizam koji bi trebao razdijeliti BiH. Na isti način, jedno i drugo trebalo bi razgraditi hrvatski narod”, zaključio je Čović.
Jasna poruka
Okupljenim medijima obratio se i gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković.
“Mi slavimo ovaj dan kao Dan branitelja Širokog Brijega, bitno je ne zaboraviti kada je goloruk narod stao ispred oklopnih vozila i tenkova i rekao im da nema prolaza dalje. To je bila jasna poruka da će se Široki Brijeg i čitava Hercegovina organizirati da bi zaštitila svoju slobodu, obranila svoje obitelji i svoju domovinu”, istaknuo je Pavković.
Predsjednik Odbora za branitelje Grada Širokog Brijega Boro Hrkać naveo je da svaki put kada dođu u Polog vrate se slike iz svibnja 1991. godine.
“Hvala Bogu, prošlo je dobro i ponosni smo na te dane. Bilo je isto ovakvo vrijeme, ali to nas nije omelo, trajalo je dva tri dana. Ne trebamo zaboraviti, ali ne trebamo biti ni previše ponosni ni razočarani, trebamo se držati skupa i probati nešto promijeniti, a biti ponosni na ono što je bilo. Bili smo sretni da nije bilo žrtava. Dali smo što smo mogli. Ne možemo biti u potpunosti zadovoljni, ali ne možemo biti i nezadovoljni”, zaključio je Hrkać.
