Kada netko iz dijaspore pošalje 100 eura svojoj obitelji u Bosni i Hercegovini, banke mu uzmu između devet i 25 eura provizije. Drakonske provizije plaćamo i kada novac šaljemo u inozemstvo. To je tako jer domaća vlast ne usklađuje domaće financijske zakone s EU, kako je obećala. To sprječava BiH da napokon bude primljena u jedinstveno europsko područje i razmjenjuje novac uz minimalnu proviziju od jednog do dva eura. Tako nam vlast svojim neradom otme iz džepova najmanje 100 milijuna eura i pokloni ih stranim bankama, procjenjuje Centralna banka BiH.
Nebriga političara
Plaćamo ogromne iznose upravo zbog nebrige političara, koji neizravno dobivaju svoju plaću i putem doznaka iz inozemstva, kaže za „Dnevni avaz“ Sanel Halilbegović, profesor na Odsjeku za međunarodne financije i bankarstvo Sveučilišta Burch.
U međuvremenu, Srbija je 4. svibnja postala članica SEPA-e, pa će transakcije prema ukupno 41 državi u ovom euro-području biti znatno jeftinije, a građani i gospodarstvo Srbije bogatiji za 100 do 120 milijuna KM godišnje. Sada smo jedini u okruženju izvan ovog sustava. Građani i gospodarstvo BiH, kao i brojna dijaspora, tako ostaju izloženi visokim financijskim troškovima, dok entitetski parlamenti ne pokazuju pretjeranu zabrinutost i ne usvajaju zakone koji su preduvjet da BiH postane članica SEPA područja.
- Kamo sreće da smo postali članica SEPA-e prije 15 ili 20 godina. Koliko se samo u tom razdoblju slilo novca u blagajne banaka na račun transakcijskih troškova. Ti troškovi bi, pogotovo danas u vrijeme elektroničkog bankarstva, trebali biti gotovo ravni nuli – ističe Halilbegović.
Ništa od biznisa
Prema njegovim riječima, to što smo jedna od rijetkih europskih zemalja izvan SEPA-e čini nas izuzetno neatraktivnima bilo kakvom ozbiljnijem stranom investitoru.
- Ne možemo privući investitore koji organski žele razvoj biznisa i dobrobit lokalnog stanovništva, već uglavnom one sklone malverzacijama ili izvlačenju novca iz subvencija – navodi on.
Halilbegović ističe da političari i na ovom primjeru dokazuju da su svrha samima sebi i da su im bitna samo dva datuma – izbor i reizbor. Kaže da ne vidi nijedan konkretan i mjerljiv potez vlasti usmjeren prema dobrobiti građana, iako imaju zadatak raditi u korist naroda. “Iz situacije u situaciju se dokazuje da je narod zadnja rupa na svirali”, dodaje on.
Loša vlast
Zastupnički dom Parlamenta FBiH u ožujku je usvojio set zakona iz područja bankarstva, platnih usluga, elektroničkog novca, mikrokreditnog sektora, zaštite korisnika financijskih usluga, kao i zakon o računima za plaćanje, ali oni još nisu uvršteni na dnevni red Doma naroda BiH. Ovaj je Dom tek 4. svibnja usvojio Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprječavanja terorizma i financiranja terorizma. To je slab pokušaj da barem izbjegnemo da BiH završi na sivoj listi Moneyvala, što bi dodatno poskupilo, ali i otežalo bankovne transakcije te osiromašilo društvo. Nekoliko bitnih financijskih zakona još čeka usvajanje i u Narodnoj skupštini RS.
Scena.ba
