Raspisivanjem izbora za 4. listopada formalno je otvoren novi izborni ciklus u kojem će građani birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, kao i zastupnike u skupštinama kantona.
-Koristit će se biometrijski uređaji za dodatnu provjeru identiteta, odnosno autentifikaciju svakog birača uzimanjem otiska prsta. Tako više neće biti moguće glasati za drugu osobu, za preminule osobe ili umjesto nekoga drugoga s tuđom osobnom iskaznicom, rekla je članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić.
3,4 milijuna birača
Ovogodišnje raspisivanje izbora nosi težinu kakvu prethodni ciklusi nisu imali. Razlog nije samo politička napetost koja prati gotovo svaki izborni proces u BiH, nego činjenica da će 2026. biti prva godina u kojoj će izborna administracija pokušati provesti glasanje uz širu primjenu novih tehnologija.
Ta činjenica ovaj proces pretvara i u institucionalni test sposobnosti države da kontrolira i zaštiti izborni rezultat.
U biračkom popisu evidentirano je više od 3,4 milijuna birača, a bit će formirano oko 5.300 biračkih mjesta. Ukupno se bira 518 dužnosnika za različite razine vlasti. Za provedbu izbora od Ministarstva financija i trezora BiH zatraženo je 24 milijuna i 236 tisuća maraka, od čega se oko jedanaest milijuna odnosi na naknade za biračke odbore, a oko pet milijuna na ugovore o djelu.
Ranije je osigurano 112,5 milijuna maraka za višegodišnji projekt uvođenja novih tehnologija, što ukazuje na to da su izbori 2026. mnogo više od klasične organizacije glasanja i brojanja listića.
Brzi rezultati
Prijave političkih stranaka i neovisnih kandidata za ovjeru sudjelovanja predviđene su od 8. do 22. svibnja, prijave koalicija i lista neovisnih kandidata od 8. do 16. lipnja, dok će se kandidatske liste podnositi od 24. lipnja do 6. srpnja. Ovjerene kandidatske liste trebale bi biti objavljene do 20. kolovoza, a službena izborna kampanja počinje 1. rujna.
Najveća novina ipak je na samom biračkom mjestu. Sva redovna biračka mjesta bit će opremljena uređajima za biometrijsku identifikaciju birača, što znači da će dodatna provjera identiteta postati sastavni dio izbornog procesa.
Pored identifikacije birača, predviđeno je i skeniranje glasačkih listića. Skeneri će biti povezani s glasačkim kutijama i omogućit će elektroničko očitavanje glasova, dok će podaci nakon zatvaranja biračkih mjesta biti prenošeni prema središnjem sustavu. U SIP-u vjeruju da bi to moglo omogućiti da prvi preliminarni rezultati budu dostupni već nekoliko sati nakon zatvaranja birališta.
-Postojale su opstrukcije i prije donošenja odluke o sredstvima za kupnju novih tehnologija. Zbog toga je i reagirao visoki predstavnik, da osigura ovaj proces s novim tehnologijama, kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla.
Povijesni trenutak
Tehnologije u izbornom procesu važna su promjena u zemlji u kojoj je nepovjerenje često nastajalo upravo u fazi ručnog brojanja, kašnjenja zapisnika i višesatne neizvjesnosti tijekom izborne noći. Brža obrada rezultata tako može smanjiti prostor za sumnje koje su ranije nastajale zbog dugih prekida između zatvaranja biračkih mjesta i objave prvih ozbiljnijih podataka.
Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod povećalom” pozdravlja konačno uvođenje novih tehnologija u izbore, što predstavlja „povijesni iskorak ka unapređenju izbornog procesa u BiH”, kako se navodi. Iz „Pod povećalom” napominju da sada predstoji ključna faza implementacije u kojoj će biti potrebno osigurati potpunu tehničku i operativnu spremnost novih rješenja.
-Uspjeh ovog projekta ovisit će ne samo o tome hoće li uređaji biti isporučeni i postavljeni, nego i o tome hoće li izborna administracija moći koristiti ih bez zastoja na terenu, poručuju iz ove koalicije.
Izbor dobavljača
Posebnu pozadinu cijeloj priči daje proces izbora dobavljača tehnologije. Nakon provedene tenderske procedure za nabavu opreme za identifikaciju birača i skeniranje listića, SIP je za najpovoljnijeg ponuđača izabrao tvrtku Smartmatic.
Vrijednost ugovora iznosi oko 74 milijuna maraka, dok je ranije ukupna vrijednost šireg projekta tehnološke modernizacije procjenjivana na oko 45 milijuna eura.
Taj izbor nije prošao bez sporova. Više žalbi podneseno je na odluku SIP-a, uključujući i žalbu tvrtke Planet Soft iz Banje Luke, koja je dala nižu ponudu za čak 17 milijuna maraka. Ured za razmatranje žalbi odbio je žalbu Planet Softa kao neosnovanu, nakon čega je SIP dobio pravni prostor za nastavak implementacije izborne tehnologije. Posljednju riječ ima Vijeće ministara BiH koje treba potvrditi izbor američke tvrtke.
Zbog toga je jasno da pitanje tehnologije u BiH nije ostalo samo tehničko. Prošla iskustva s izbornim procesima u Bosni i Hercegovini pokazala su da svaki javni natječaj koji se tiče izbora automatski postaje i političko pitanje, pa ni aktualna nabava skenera i biometrijske opreme očito nije iznimka. Jedan dio javnosti ovaj projekt vidi kao nužan odgovor na dugogodišnje sumnje u regularnost izbora, dok drugi upozorava na cijenu, izbor dobavljača i moguću ovisnost kompletnog procesa o sustavu koji će javnosti biti teško potpuno razumljiv.
(Bez)uvjetna podrška
Predstavnici političkih stranaka također su oprezni, pa se reakcije na novi izborni proces protežu od negodovanja, što je slučaj kod SNSD-a u Republici Srpskoj, do odobravanja većine stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, uz iznimku HDZ-a BiH, koji zajedno sa SNSD-om koči izmjene Izbornog zakona u Domu naroda. HDZ i dalje ne pristaje na izmjene Izbornog zakona koje se odnose samo na nove tehnologije, uvjetujući svaku promjenu ugradnjom izmjena kojima bi se osiguralo „legitimno predstavljanje” Hrvata.
Međutim, ako biometrijska provjera i skeniranje listića smanje prostor za manipulacije i ubrzaju objavu rezultata, SIP bi mogao dobiti najjači argument do sada da je izborni proces moguće učiniti vjerodostojnijim. Naravno, sve to pod uvjetom da SNSD i HDZ na kraju daju bezuvjetnu podršku izmjenama Izbornog zakona u Domu naroda. Njima bi se pravni okvir prilagodio uvođenju tehnologija koje su već testirane na lokalnim izborima 2024. godine, ali bez kojih njihova šira primjena nije moguća.
Scena.ba
