Slučaj pojave hantavirusa na putničkom brodu u Atlantiku skrenuo je pozornost javnosti na ovu bolest. Iako vijesti o smrtnim ishodima zvuče alarmantno, stručnjaci pojašnjavaju da sojevi prisutni na našem području imaju znatno blažu kliničku sliku. Ipak, ključ zaštite leži u prevenciji.
Hantavirus, kod nas poznatiji kao uzročnik mišje groznice, desetljećima je prisutan na našem podneblju. Iako vijesti iz inozemstva izazivaju zabrinutost, epidemiolozi ističu da postoji suštinska razlika između domaćih i južnoameričkih sojeva, prvenstveno u težini bolesti i načinu prijenosa, piše BHRT.
“Za Europu i Bosnu i Hercegovinu, naše okruženje, on može predstavljati opasnost samo ako su naši ljudi bili u kontaktu sa zaraženim osobama koje su oboljele od ovoga virusa”, objašnjava virolog i epidemiolog Šukrija Zvizdić.
Hantavirus se najčešće vezuje uz boravak u prirodi, a prijenosnici su glodavci.
“S obzirom na to da se ova bolest najčešće vezuje uz boravak u prirodi, važno je da se osobe koje borave u prirodi, ukoliko primijete prisutnost glodavaca, tome ne izlažu. Osim moguće izloženosti u prirodi, moguća je izloženost i u zatvorenim prostorima”, kaže epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Irena Špegar Drobac.
Hantavirus, karakterističan za naše prostore, obično se javlja u ruralnim područjima, a simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i probavne tegobe, nakon čega može uslijediti naglo pogoršanje s teškim respiratornim problemima.
“S obzirom na dolazak toplijeg razdoblja i češći boravak u prirodi, građanima se preporučuje izbjegavanje kontakta s glodavcima i njihovim izlučevinama, posebno prilikom čišćenja zatvorenih i zapuštenih prostora poput podruma, vikendica i štala, obvezno provjetravanje takvih prostora i korištenje zaštitne opreme”, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Svaka osoba individualno reagira na viruse, ovisno o stanju svog organizma.
“Neki će to preboljeti kao bilo koje drugo infektivno oboljenje, dok će neki zahtijevati ozbiljnije liječenje, neki nažalost i intenzivnu njegu, od čega imamo i smrtne slučajeve koji su zabilježeni s tog kruzera”, navodi specijalist epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Amer Tahirović.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus poručio je državama iz kojih su putnici s kruzera da se pripreme za nove slučajeve hantavirusa.
“Uzimamo uzorke kako bismo utvrdili cirkulira li virus. Proširit ćemo kapacitete uzorkovanja kako bi se virus bolje okarakterizirao”, izjavila je Luciana Piudo, direktorica Odjela za kopnene ekosustave u CEAN-u, Argentina.
“Moguće je da će se pojaviti još koji slučaj zato što je razdoblje inkubacije do šest tjedana. Ono što je bitno je zdravstveno stanje ljudi. Ukoliko dobiju neke simptome, važno je da se testiraju i da se potrudimo da ne budu u bliskom kontaktu s drugim osobama kako bi se prekinuo lanac zaraze”, kaže Tarik Jašarević, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije.
Da bi se zaštitili od sličnih virusa, bitna je sustavna deratizacija javnih površina te zaštita dišnih putova i pravilno rukovanje hranom.
Scena.ba
