Zdenko Lučić, diplomirani pravnik, brigadni general i nekadašnji zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, danas je kandidat Petorke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. U razgovoru je govorio o razlozima kandidature, odnosima unutar hrvatskoga političkog korpusa, reformi institucija, sigurnosnim pitanjima i političkim tenzijama u zemlji.
Lučić kaže da ga je u politiku ponovno vratilo nezadovoljstvo načinom funkcioniranja institucija i primjene zakona.
„Motivirala me vladavina prava i primjena zakona u praksi – od općinske do državne razine. Bavim se korporativnim pravom i kroz posao često dolazim u situacije u kojima ste nemoćni pred institucijama i pojedincima koji ne provode zakon kako bi trebalo“, rekao je.
Smatra da upravo takav osjećaj dijeli veliki broj građana Bosne i Hercegovine.
Iskustvo i ustavna prava
Govoreći o svojoj prednosti u odnosu na protukandidate, Lučić ističe iskustvo stečeno tijekom rata i poslijeratnog razdoblja, kada je sudjelovao u implementaciji Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. „Sudjelovao sam u zajedničkom stožeru Armije BiH i HVO-a, gdje smo donosili odluke i ustrojavali Federaciju BiH koja je, po mom mišljenju, besprijekorno funkcionirala do 2000. godine. Tada su prava Hrvata bila zadovoljena, a kasnije je došlo do političkih promjena koje su dovele do toga da Hrvati ne konzumiraju prava koja im pripadaju po Ustavu“, naveo je.
Kritizirao je aktualno vodstvo HDZ-a BiH, tvrdeći da je stranka „talac jednog čovjeka“. „Ne može stranka biti talac jednog čovjeka, kako je rekao i premijer Hrvatske Andrej Plenković. U Hercegovini imamo upravo takvu situaciju – jednog autokrata koji već 24 godine upravlja politikom zajedno sa Željkom Komšićem“, rekao je Lučić.
Na pitanje po čemu bi njegova politika bila drugačija od politike HDZ-a BiH, odgovorio je da bi, ukoliko bude izabran u Predsjedništvo BiH, odmah otvorio razgovore s političkim partnerima o pitanju konstitutivnosti naroda. „Iskoristio bih svoju poziciju da s partnerima u jednom danu riješimo pitanje konstitutivnosti“, rekao je.
Odnos prema HDZ-u BiH i obiteljske prilike
Govoreći o svojoj vezi s HDZ-om BiH, Lučić je naveo da mu je kandidaturom automatski prestalo članstvo u toj stranci, iako formalno-administrativni proces nije okončan. Dodao je da nema zamjerke na samu stranku, nego na njezinog predsjednika. „Nemam primjedbi na rad HDZ-a BiH, nego na jednog čovjeka koji je uzurpirao poziciju predsjednika“, kazao je.
Komentirao je i odnose unutar obitelji, s obzirom na to da je njegov brat Ivo Lučić podržao kandidaturu Darijane Filipović za Predsjedništvo BiH. „On je potporu dao u trenutku kada ja nisam bio kandidat. Govorio je da je dobro da stožerna stranka ima kandidata, ali HDZ BiH nije predložio nestranačkog kandidata koji bi mogao objediniti različite političke opcije, kao što to radi Petorka“, rekao je.
Izborna utrka i uloga visokog predstavnika
Govoreći o izbornoj utrci, Lučić tvrdi da su kandidature Darijane Filipović i Slavena Kovačevića „produkt politika Dragana Čovića i Željka Komšića“. „To je politika kontinuiteta i politika kaosa. Moj cilj je spriječiti kaos, sačuvati državu i ponuditi mir, ekonomski prosperitet i blagostanje“, poručio je.
Za Petorku, koja ga je kandidirala, kaže da okuplja „časne i poštene ljude“ koji zagovaraju zajedništvo, vladavinu prava i poštivanje ljudskih prava. „Svaki dan osjećamo sve veću potporu na terenu. Ljudi su oduševljeni programima i idejama koje nudimo“, naveo je.
Osvrnuo se i na predstojeće izbore i uvođenje novih tehnologija u izborni proces, poput skenera i biometrijskih čitača. „Zahvaljujući visokom predstavniku i novim tehnologijama, vjerujem da ćemo imati zakonit i fer izborni proces“, rekao je.
Govoreći o Christianu Schmidtu, ocijenio je da se „grčevito borio da zaštiti državnu imovinu Bosne i Hercegovine“, ali i da je prema Miloradu Dodiku koristio bonnske ovlasti „previše represivno“. „Nadam se da će novi visoki predstavnik iz Italije nastaviti dobru suradnju i da neće biti velikih promjena“, rekao je.
Državna imovina i političke tenzije
Lučić smatra da će zakon o državnoj imovini uskoro biti usvojen zbog brojnih međunarodnih investicija koje čekaju realizaciju. „Ako se ne riješi pitanje državne imovine i sukcesije bivše Jugoslavije, država gubi suverenitet“, upozorio je.
U više navrata tijekom razgovora inzistirao je na potrebi poštivanja ustavne konstitutivnosti naroda i pariteta u institucijama. „Sva tri konstitutivna naroda moraju imati svoje predstavnike na svim razinama vlasti. Onaj tko mijenja identitet radi političke koristi treba biti sankcioniran“, rekao je.
Komentirajući političke tenzije i nedavni Trad Fest u Zagrebu, na kojem je prikazana karta koju su mnogi povezali s idejom trećeg entiteta, Lučić tvrdi da se radi o predizbornim manipulacijama. „Sve to služi za podizanje tenzija u predizborne svrhe. Smatram da Dragan Čović pričom o trećem entitetu zapravo štiti Republiku Srpsku“, rekao je.
Na pitanje o odnosu HDZ-a BiH i SNSD-a u državnim institucijama, kazao je da je riječ o kontinuitetu politike koja traje 24 godine. „Politika gospodina Čovića i gospodina Komšića je politika kaosa“, istaknuo je.
Sigurnost, korupcija i pravosuđe
Govorio je i o potrebi smanjenja političkih tenzija između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. „Imam mnogo prijatelja Bošnjaka, radim u Sarajevu i nemamo nikakvih problema u komunikaciji. Vjerujem da je moguć mir i ekonomski prosperitet ako dođu novi lideri i nova politika“, rekao je.
Najavio je i izradu Nacionalne strategije sigurnosti, koja bi, prema njegovim riječima, trebala odgovoriti na suvremene sigurnosne i geopolitičke izazove. „Država mora imati sustav zaštite građana, institucija i gospodarstva. Danas nemamo adekvatne preventivne mjere ni sigurnosne mehanizme“, upozorio je.
Kao jedan od najvećih problema u BiH istaknuo je sustavnu korupciju, navodeći da se godinama bavi tom temom i kao autor knjige o birokraciji i korupciji. „Državni novac ne može postati privatni novac. Jačanje institucija i kontrola proračuna ključni su za ulazak u Europsku uniju“, rekao je.
Posebno se osvrnuo na slučaj poduzeća „Ukras kamen“ iz Posušja, tvrdeći da je riječ o primjeru organiziranog kriminala i političkog utjecaja na pravosuđe. „U zapadnoj Hercegovini određeni sudovi i političke veze uništavaju poduzeća i tjeraju ljude iz BiH“, rekao je, navodeći niz primjera za koje tvrdi da ukazuju na zlouporabe i nepoštivanje sudskih odluka.
Na kraju razgovora poručio je da mu motiv za ulazak u politiku nije osobna ambicija, nego želja da se sustav promijeni.
„Nisam imao političkih ambicija. Imam uređen život i posao, ali vas okolnosti natjeraju. Kod nas se kaže: ‘Koliko politike uđe u sudnicu, toliko pravde izađe kroz prozor.’ Kod nas je, nažalost, propuh“, zaključio je Lučić.
Scena.ba
