Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) podnio je prijavu Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP) za sudjelovanje na Općim izborima zakazanima za listopad ove godine, a ovaj dokument mogao je potpisati predsjednik stranke Milorad Dodik jer nije izvršena presuda Suda BiH kojom je od banjalučkog suda zatraženo njegovo brisanje s te dužnosti.
Za Detektor je iz Ureda stegovnog tužitelja potvrđeno da je zbog toga formiran predmet protiv sudaca koji su odbili zahtjev Državnog suda.
Krajnji rok za prijave istekao danas
Krajnji rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i neovisnih kandidata za sudjelovanje na Općim izborima 2026. godine, koji će biti održani u nedjelju, 4. listopada ove godine, istekao je danas u 16 sati.
Iz SNSD-a su za Detektor potvrdili da su prijavu dostavili, ali nisu odgovorili tko ju je potpisao u ime stranke.
Uobičajena procedura je da prijavu potpisuje predsjednik stranke, ali s obzirom na pravomoćnu presudu protiv Dodika i zahtjev za provođenje pravnih posljedica te presude, koja podrazumijeva njegovo brisanje iz registra kao predsjednika SNSD-a, ostaje nejasno je li upravo on potpisnik ili je ovlaštenje preneseno na drugu osobu.
Dodik ranije prenio ovlaštenja sinu
Krajem rujna 2025. godine Dodik je potpisao punomoć kojom je ovlastio svog sina Igora Dodika da u njegovo ime potpisuje akte i dokumente za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
Ovo je uslijedilo nekoliko dana prije nego što je SIP BiH ovjerio SNSD za sudjelovanje na prijevremenim izborima, a prema pisanju Istrage, Dodik je tada očekivao mogućnost da SIP BiH, zbog presude Suda BiH, odbije ovjeriti SNSD, zbog čega je unaprijed prenio ovlaštenja za potpisivanje izborne dokumentacije.
VSTV proslijedio informacije UDT-u
Odgovornost za izvršenje pravnih posljedica pravomoćne presude Miloradu Dodiku mjesecima se prebacuje između pravosudnih institucija.
Iz Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) za Detektor su naveli da su se 9. ožujka obratili Sudu BiH i Osnovnom sudu u Banjoj Luci sa zahtjevom za dostavljanje informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s izvršenjem presude protiv Dodika, na koji su oba suda odgovorila.
„Informacije zaprimljene od navedenih sudova proslijeđene su Uredu stegovnog tužitelja na razmatranje i eventualno dalje postupanje“, naveli su iz VSTV-a BiH.
Na pitanje postoji li institucionalna ili zakonska praznina koja otežava provođenje pravnih posljedica pravomoćnih sudskih presuda u ovakvim slučajevima, iz VSTV-a su odgovorili da, kao pravosudno regulatorno tijelo, nemaju ovlaštenja komentirati sudske odluke.
Iz Ureda stegovnog tužitelja (UDT) je za Detektor potvrđeno da su nakon zaprimljene informacije iz VSTV-a formirali predmet, ali Ured još nije donio odluku.
Odvjetnik upozorava na nerad institucija
Banjalučki odvjetnik Aleksandar Jokić za Detektor kaže da je Osnovni sud u Banjoj Luci, kod kojeg se i vodi registar, jedini nadležan za provođenje odluke. Govoreći o mogućem razrješenju situacije, Jokić ističe da se plaši kako se nerad institucija teško može riješiti institucionalnim putem.
„Očigledno je pitanje kako prisiliti sud da izvrši odluku drugog suda. Hoće li se to postići stegovnim ili kaznenim postupcima, to je stvar odlučnosti da se odluka provede. Čini se da te odlučnosti nema i da ova situacija odgovara svim akterima“, smatra Jokić.
Reakcije EU i detalji presude
Prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine eksplicitno je navedeno da se „pravne posljedice osude mogu propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane“.
Iz Izaslanstva EU u BiH za Detektor ističu da je presuda Suda BiH u predmetu protiv Dodika konačna i obvezujuća i mora se poštovati.
„Europska unija ne komentira pojedinačne sudske postupke. Očekujemo da će se sve sudske odluke rješavati u skladu sa zakonom i putem nadležnih institucija“, naveli su.
Dodik je početkom kolovoza 2025. godine pravomoćnom presudom proglašen krivim da je svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu sigurnosne mjere zabrane obnašanja dužnosti u trajanju od šest godina.
Sutkinja Sena Uzunović je u svom pismu SIP-u BiH dostavljenom 20. listopada 2025. godine, između ostalog, istaknula da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude u predmetu protiv Milorada Dodika, odnosi na „prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu financiranja istog“. Ona je u dopisu dodala kako političke organizacije imaju svojstvo pravne osobe.
Scena.ba





