Kako bi se umanjila zabrinutost zbog sve veće potražnje podatkovnih centara za resursima, tvrdi se da će ti centri, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji (AI), trebati manje resursa jer će biti napredniji i učinkovitiji.
No, novim izvješćem Ujedinjenih naroda to se dovodi u pitanje. UN je procijenio da će se potrošnja električne energije za potrebe AI-ja do 2030. godine udvostručiti, odnosno dosegnuti tri posto ukupne električne energije u svijetu.
Osim toga, AI će proizvesti emisije štetnih plinova jednake onima koje trenutačno stvara Velika Britanija te će se za hlađenje podatkovnih centara, na temelju kojih funkcionira AI, potrošiti više vode nego što je svjetskoj populaciji potrebno za piće.
Unatoč uvjerenju da će AI napretkom postati učinkovitiji i trošiti manje resursa, izgledno je da će se dogoditi Jevonsov paradoks: većom učinkovitošću značajno se snižava cijena tehnologije, ali je posljedica toga masovna upotreba i veća ukupna potrošnja resursa.
Spomenuti paradoks nazvan je po ekonomistu Williamu Stanleyju Jevonsu, koji je opisani efekt primijetio pri upotrebi ugljena u Engleskoj u 19. stoljeću. Povećanje učinkovitosti nije smanjilo ukupnu potrošnju resursa. Umjesto toga, niži troškovi povećali su upotrebu i ukupnu potražnju.
Kako AI postaje jeftiniji i privlačniji, za UN je vjerojatno da će se time povećati broj novih načina upotrebe i opseg korištenja, čime će se potencijalno poništiti sve uštede postignute tehnološkim napretkom po pitanju učinkovitosti. Zbog toga je UN pozvao na odgovornu upotrebu AI-ja.
Podatkovni centri prošle su godine potrošili količinu električne energije jednaku potrošnji električne energije u Saudijskoj Arabiji, koja je 11. u svijetu po potrošnji struje.
Udvostruči li se potrošnja struje do 2030. godine, za neutralizaciju ugljičnog otiska trebalo bi 6,7 milijardi stabala koja bi rasla 10 godina. Uz to, podatkovni centri potrošili bi 9,3 bilijuna (9.300 milijardi) litara vode i zauzeli površinu tla gotovo 10 puta veću od površine Mexico Cityja.
UN je u svojem izvješću upozorio i na nepravednost u razvoju AI-ja, s obzirom na to da 32 države imaju infrastrukturu u “oblaku” namijenjenu isključivo za AI, dok je 90 posto tih kapaciteta u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini.
Povećava se jaz između onih koji stvaraju i kontroliraju AI i onih koji koriste AI. Ovi drugi često nose nesrazmjeran ekološki teret uzrokovan eksploatacijom minerala i elektroničkim otpadom, piše portal ScienceAlert.
Scena.ba
