Prije nekoliko tjedana “ispod radara” je prošla vijest da je na mjesto pomoćnika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost imenovan Mike Needham, a pozadina ovog poteza nosi pozitivne indicije za Europu, ali i konkretno za Bosnu i Hercegovinu.
Reuters je krajem svibnja objavio da je Needham, dugogodišnji bliski suradnik aktualnog državnog tajnika Marca Rubija, preuzeo ovu poziciju, koja se smatra jednom od najvažnijih u hijerarhiji oko predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Iako se čini kako je riječ o standardnom preslagivanju unutar administracije, koje se događa na tjednoj bazi, poruka iza ovog imenovanja, ali i drugačije podjele nadležnosti koje su nastale nakon što je Needham imenovan, donosi nešto drugačiju sliku.
Nagovještaj promjene kursa prema Europi i BiH?
Needhamov dolazak u tim najbližih suradnika predsjednika SAD-a nije samo pitanje kadroviranja, već i suštinske promjene načela koje je do sada pratila Trumpova administracija. Iako je Marco Rubio kao državni tajnik bio glavni savjetnik za pitanja vanjske politike, on se većinom bavio pitanjima koja je Trump identificirao kao najvažnija, poput Venezuele i Irana. Pitanja koja su delegirana na nižu razinu bila su u nadležnosti Rubijeva zamjenika Christophera Landaua, koji je pripadao skupini bliskoj potpredsjedniku JD Vanceu, čiji su stavovi o vanjskoj politici u suprotnosti s onima koje zastupa Rubio. Vance, a samim time i Landau, stava su da se Amerika mora okrenuti sebi i potpuno odustati od bilo kakve vrste internacionalizma, dok je Rubio takozvani “neokonzervativac” koji zastupa agresivniju politiku SAD-a prema svijetu.
Ove dvije suprotne politike “pomirile” su se tako što je Landau imenovan kao Rubijev zamjenik, s posebnim fokusom na Europu i Južnu Ameriku. Međutim, Needham će sada preuzeti pitanja vezana za Europu, dok će se Landau fokusirati na Južnu Ameriku, što je i logičan ishod imajući u vidu da je njegova diplomatska karijera bila vezana za ovaj dio svijeta. Dio razloga zbog kojeg je donesena ovakva odluka jesu i nikada gori odnosi između SAD-a i Europe, a koji su u velikoj mjeri rezultat politike koju su zastupali Vance, Landau i njihovi istomišljenici. U tom kontekstu, Needham dolazi kao “vatrogasac”, u nadi da će drugačijim pristupom pomiriti SAD s europskim saveznicima.
Zašto je ovo imenovanje važno za BiH?
Iako je na površini ovo pitanje nekih većih sila, efekti bi se mogli osjetiti u Bosni i Hercegovini, u kontekstu odnosa naše zemlje i SAD-a. Naime, Klix.ba iz diplomatskih izvora saznaje da je upravo Landau bio arhitekt dogovora između SAD-a i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, zastupajući poziciju da je politička trgovina, u kojoj je fokus bio na ukidanju sankcija, najučinkovitiji način djelovanja. Landau je, također, zastupao poziciju “suverenosti”, odnosno uklanjanja međunarodne zajednice iz BiH s opravdanjem da je “vrijeme da lokalni akteri preuzmu odgovornost”.
Iako je Landau, kako diplomatski izvori kažu za naš portal, imao odriješene ruke kada je u pitanju odnos Washingtona prema BiH, neke njegove ideje, u kontekstu odnosa s Dodikom, bile su zaustavljene djelovanjem Rubijeve struje, a nerijetko i samog državnog tajnika.
Konkretnije, navodi se da je Landau bio spreman ići još dalje u popravljanju odnosa, pa čak i normalizaciji SNSD-a i Milorada Dodika u Washingtonu, protiv čega je bio Rubio, koji se i tijekom mandata u Senatu američkog Kongresa često bavio pitanjem Bosne i Hercegovine. Landau sada neće biti u poziciji voditi američku politiku prema Europi, a to pitanje preuzima Needham, koji bi mogao donijeti izmjene i u odnosu prema BiH. Naravno, naša zemlja sigurno nije pri vrhu prioriteta, pa čak ni za Rubijevu struju u State Departmentu, ali se može očekivati svojevrsna promjena kursa u odnosu na Landaua i skupinu izolacionista unutar Trumpove administracije.
Imenovanje u kontekstu sukoba moći: Rubio sve popularniji, Vance gubi podršku
Iza imenovanja Needhama i drugih preslagivanja također stoji sada već dugotrajni “tihi sukob” između Rubija i potpredsjednika SAD-a Vancea, a u fokusu je mjesto kandidata za predsjednika na izborima 2028. godine. Rubio je ušao u administraciju Donalda Trumpa kao svojevrsni autsajder, gledano kroz stav Trumpove skupine MAGA (Make America Great Again). On je bio dugogodišnji senator koji je pripadao skupini “klasičnih” republikanaca, odnosno onih osoba koje je Trumpova MAGA ranije etiketirala kao staru gardu koju treba politički ukloniti. S druge strane, Vance je bio “beba” MAGA pokreta, koji se po svim važnijim stavovima poklapa s onim što oni žele od jednog političara.
U skladu s tim, očekivalo se da će Rubio kratko trajati, a Vance biti izgrađen kao sljedeći kandidat za predsjednika. Ipak, nešto više od godinu dana nakon što je Trump preuzeo mjesto predsjednika SAD-a, došlo je do obrnute situacije u kojoj se na Rubija gleda pozitivno, a Vance je sve dalje od kandidatskog mjesta 2028. godine. Rubio je, barem javno, pratio i branio sve Trumpove poteze, pa čak i one s kojima se ranije nije slagao, dok je Vance imao tendenciju često griješiti, bilo u javnim istupima, porukama na društvenim mrežama ili u ponašanju iza scene. Samim time, Vance je od gotovo sigurnog kandidata sada došao do situacije u kojoj je Rubio u Trumpovim očima ispred njega, barem kada se govori o kandidatima za predsjedničke izbore 2028. godine.
Izolacionizam se pokazao kao pogreška: BiH i Europu čeka nešto bolji Washington?
Nakon godinu i pol izrazito teške suradnje između SAD-a i Europe, dolazak Needhama i nadmoć Rubija u Bijeloj kući signalizira nešto bolje dane za Stari kontinent, a posljedično i Bosnu i Hercegovinu. Krah odnosa između SAD-a i njezinih saveznica u Europi kao izravan rezultat politike izolacionista pod Vanceovim vodstvom očito je prepoznat kao neuspjeh, a Rubio i Needham bi sada trebali spasiti ono što se spasiti dade.
Naravno, konačna odluka će uvijek biti na predsjedniku, a posebno kada je na tom mjestu netko poput Trumpa, tko želi kontrolu nad svojim suradnicima i njihovu poslušnost. His nepredvidljivost neće dati priliku Europi da ostane sigurna, čak i ako Needham donese željene promjene u odnosu Washingtona prema ovom kontinentu, ali su ovo dobre naznake da je Bijela kuća shvatila pogrešku u guranju ideja izolacionizma, kojima su znatno urušili odnose sa svojim saveznicima.
Scena.ba
