Bosna i Hercegovina za sada ne pregovara niti postoje inicijative za uspostavu prihvatnih centara za migrante na njezinu teritoriju, dok nadležne institucije prate provedbu novog europskog okvira za migracije i azil. Taj bi okvir od sredine ove godine trebao donijeti strože i učinkovitije postupke vraćanja osoba koje nemaju pravo boravka u Europskoj uniji.
Europski parlament i Vijeće Europske unije početkom lipnja postigli su politički dogovor o novoj Uredbi o povratku, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata Pakta EU-a o migracijama i azilu.
Cilj uredbe je ubrzati i pojednostaviti postupke vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u, povećati stopu izvršenih povrataka te omogućiti uspostavu takozvanih povratnih centara u trećim zemljama pod određenim uvjetima.
Iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije, nalazi se na jednoj od glavnih migracijskih ruta prema državama članicama, zbog čega se pozorno prati razvoj europske migracijske politike i njezini mogući učinci na regiju.
Iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini za Fenu su pojasnili da nova uredba ne nameće obveze trećim zemljama, uključujući BiH.
“Uredba zahtijeva od država članica EU-a da odluke o povratku prate readmisijom kada je to relevantno. Ona ne stvara nove obveze za vlasti trećih zemalja”, naveli su iz Delegacije EU-a.
Dodaju da Sporazum o readmisiji između Europske unije i Bosne i Hercegovine iz 2008. godine ostaje na snazi te da trenutačno nisu u tijeku razgovori o sklapanju novih sporazuma.
Kada je riječ o mogućnosti formiranja prihvatnih centara izvan EU-a, iz Delegacije pojašnjavaju da uredba omogućava državama članicama ili samoj Europskoj uniji sklapanje sporazuma s trećim zemljama o uspostavi takvih centara, uz obvezno poštivanje međunarodnog prava i standarda zaštite ljudskih prava.
“Takav mehanizam trenutačno se ne razvija na razini Europske unije”, istaknuli su.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH navode da novu uredbu treba promatrati u kontekstu šireg Pakta EU-a o migracijama i azilu, usvojenog 2024. godine, čija puna primjena počinje 12. lipnja 2026. godine.
Prema ocjeni Ministarstva, još je rano za preciznu procjenu svih posljedica koje bi primjena pakta mogla imati na treće zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ali je izvjesno da će predstavljati važan okvir za daljnje usklađivanje domaćih politika s europskim standardima u području migracija i azila.
U skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina kontinuirano usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.
Zbog toga su u tijeku aktivnosti na izradi nove Strategije u području migracija i azila i Akcijskog plana za razdoblje 2026. – 2030. godine.
Kako navode iz Ministarstva sigurnosti, kroz te dokumente bit će definirane eventualne normativne i institucionalne prilagodbe koje bi mogle proizaći iz provedbe europskog pakta, prvenstveno u okviru Zakona o strancima i Zakona o azilu.
Istodobno, Ministarstvo sigurnosti odbacuje špekulacije o mogućem otvaranju prihvatnih centara u BiH.
“Bosna i Hercegovina trenutačno nema sklopljene sporazume niti vodi pregovore o uspostavi prihvatnih centara na svojem teritoriju. Ne postoje konkretne aktivnosti niti inicijative koje bi upućivale na uspostavu takvih centara u Bosni i Hercegovini”, naveli su.
Slično stajalište iznijelo je i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, ističući da prati provedbu postojećih sporazuma o readmisiji između BiH i Europske unije.
“Sporazumi o readmisiji uredno se provode i tijekom redovitih sastanaka s Europskom unijom nemamo nikakvih problema niti dodatnih zahtjeva”, potvrđeno je iz Ministarstva.
Stajalište o novoj europskoj uredbi i sustavima povratka za Fenu je dostavio i UNHCR, iz kojega naglašavaju da dobrovoljni povratak osoba kojima nije potrebna međunarodna zaštita smatraju najučinkovitijom, najdostojanstvenijom i najodrživijom opcijom, koja bi trebala ostati preferirani pristup.
Istodobno, iz UNHCR-a ističu da prepoznaju legitiman interes država da osiguraju učinkovite sustave povratka za osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka, te da je siguran i dostojanstven povratak osoba za koje je utvrđeno da im nije potrebna međunarodna zaštita važan element funkcionalnog sustava azila i šireg međunarodnog režima zaštite.
Međutim, UNHCR podsjeća da svi postupci povratka moraju biti provedeni u punoj usklađenosti s međunarodnim izbjegličkim pravom i međunarodnim pravom ljudskih prava, uključujući načelo zabrane vraćanja osoba u zemlje u kojima bi mogle biti izložene progonu, mučenju ili drugim ozbiljnim povredama prava, poznato kao načelo non-refoulement, kao i pravo na djelotvoran pravni lijek.
“U ovoj fazi nastavljamo pozorno pratiti razvoj događaja u vezi s novom uredbom, te ćemo nastaviti surađivati s institucijama Europske unije i državama članicama kako bismo podržali provedbu koja štiti standarde međunarodne zaštite i temeljna prava”, naveli su iz UNHCR-a.
Prema podacima Službe za poslove sa strancima, povratak migranata iz Bosne i Hercegovine trenutačno se provodi kroz programe dobrovoljnog povratka i reintegracije, koje provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), te kroz postupke prisilnog udaljenja i readmisije za osobe koje nezakonito borave u zemlji.
Najveći izazovi ostaju utvrđivanje identiteta migranata, pribavljanje putnih isprava, suradnja sa zemljama podrijetla te financijski i logistički zahtjevni postupci povratka. Služba trenutačno raspolaže smještajnim kapacitetima za približno 3.000 osoba.
Iz odgovora nadležnih institucija i međunarodnih organizacija proizlazi da nova europska uredba o povratku neće automatski promijeniti pravni položaj Bosne i Hercegovine niti joj nametnuti nove obveze kao trećoj zemlji.
Međutim, s obzirom na migracijske tokove na zapadnobalkanskoj ruti i proces usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, njezina primjena će se pozorno pratiti, posebno u kontekstu readmisije, kapaciteta za prihvat i povratak, zaštite temeljnih prava migranata i izbjeglica te mogućih budućih prilagodbi domaćeg sustava migracija i azila.
Početkom ovoga mjeseca države članice EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o uredbi o vraćanju nezakonitih migranata, koja će omogućiti njihovo slanje u prihvatne centre izvan EU-a, objavilo je ciparsko predsjedništvo.
“Nova uredba ubrzat će proces povratka i povećati vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u EU-u”, rekao je zamjenik ministra za migracije Cipra Nicholas Ioannides.
U te centre trebali bi biti upućivani odbijeni tražitelji azila koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje podrijetla. To bi se primjenjivalo u slučajevima kada matična zemlja migranata odbija prihvatiti njihov povratak ili kada država članica EU-a nema diplomatske odnose s dotičnom zemljom.
Ti prihvatni centri mogu služiti ili kao konačno odredište ili kao transferni centri koji olakšavaju daljnji povratak u zemlju podrijetla ili drugu treću zemlju.
Scena.ba
