VLADAVINA PODOBNIH I CIJENA KOJU PLAĆA CIJELO DRUŠTVO
O funkcioniranju cjelokupnog sustava u BiH, problemima i izazovima s kojima se susreće na svom europskom putu razvijajući demokratske procese, ali i o tome kako, poput drugih, plaća danak kriminalu, korupciji, nepotizmu, sivoj i rodijačkoj ekonomiji, namještanju javnih nabava te bezrazložnom zaduživanju, razgovaramo s uglednim revizorom prof. dr. sc. Božom Vukojom, koji radeći ovaj posao preko 25 godina živi, ali i malo bolje vidi naprijed nabrojane probleme.
Novinar: Profesore Vukoja, živimo u vremenu kada građani Bosne i Hercegovine svakodnevno doživljavaju posljedice političke podobnosti, nepotizma i stranačkog kadroviranja. Kako Vi ocjenjujete stanje u našem društvu?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: Bosna i Hercegovina već desetljećima pokazuje obilježja društva u kojem stručnost, znanje i odgovornost često ustupaju mjesto političkoj podobnosti, rodbinskim vezama i interesnim mrežama. Takav sustav ne nastaje preko noći niti ga stvara jedna politička stranka ili jedna generacija političara. On se godinama gradi kroz toleriranje nepotizma, klijentelizma i uvjerenja da su stranačka iskaznica ili obiteljske veze važnije od sposobnosti i rezultata.
U javnom prostoru sve češće se može čuti kako ključne pozicije zauzimaju „tatini sinovi“, zetovi, kumovi i stranački kadrovi. Iako bi bilo pogrešno sve ljude na odgovornim funkcijama svesti na isti nazivnik, činjenica je da građani sve manje vjeruju da se do važnih položaja dolazi poštenim radom i kompetencijama. Kada se izgubi povjerenje u pravednost sustava, gubi se i motivacija mladih ljudi da svoju budućnost grade u vlastitoj zemlji.
Novinar: Koje su najvidljivije posljedice takvog sustava?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: Posljedice su vidljive na svakom koraku. Dok političke elite vode beskrajne rasprave o podjelama, identitetima i prošlosti, deseci tisuća mladih i obrazovanih ljudi odlaze u zemlje koje im nude više prilika i pravedniji sustav vrednovanja rada. Odlaze liječnici, inženjeri, profesori, obrtnici i poduzetnici. S njima odlazi i značajan dio budućeg gospodarskog i društvenog potencijala zemlje.
Nobelovac James Robinson godinama upozorava da uspjeh država ne ovisi prvenstveno o prirodnim resursima ili geografskom položaju, nego o kvaliteti institucija. Društva napreduju kada imaju inkluzivne institucije koje građanima pružaju jednake prilike, štite vladavinu prava i nagrađuju znanje, rad i inovativnost. Nasuprot tome, ekstraktivne institucije služe interesima uske skupine ljudi koja koristi političku moć za očuvanje vlastitih privilegija.
Novinar: Koliko građani u svakodnevnom životu osjećaju posljedice takvog načina upravljanja državom i institucijama?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: Mnogi građani Bosne i Hercegovine prepoznaju elemente takvog obrasca u vlastitoj svakodnevici. Natječaji za zapošljavanje često izazivaju sumnje u regularnost, javna poduzeća opterećena su političkim utjecajem, a odgovornost za loše odluke rijetko se utvrđuje. U takvom okruženju sposobni ljudi često se osjećaju obeshrabreno, dok se prosječnost i poslušnost nerijetko nagrađuju više od stručnosti i inicijative.
Međutim, odgovornost nije isključivo na političarima. Demokracija podrazumijeva da građani svojim izborima oblikuju smjer društva. Ako birači godinama podržavaju iste politike i iste obrasce ponašanja, teško je očekivati drugačije rezultate. Promjena ne počinje samo na izborni dan nego i kroz svakodnevno odbacivanje korupcije, nepotizma i kulture šutnje.
Novinar: Mnogi smatraju da Bosna i Hercegovina zaostaje zbog nedostatka prirodnih resursa ili gospodarskih mogućnosti. Dijelite li takvo mišljenje?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: Bosna i Hercegovina nije siromašna zemlja zbog nedostatka prirodnih bogatstava ili sposobnih ljudi. Naprotiv, njezin najveći problem leži u slabosti institucija i nedostatku sustava koji će omogućiti da najbolji, a ne najpodobniji, preuzimaju odgovornost za razvoj društva. Dok se to ne promijeni, zemlja će nastaviti gubiti ono najvrjednije što ima – svoje ljude.
Budućnost Bosne i Hercegovine neće odrediti broj političkih govora, nego sposobnost društva da izgradi institucije u kojima će znanje, poštenje i odgovornost biti važniji od prezimena, stranačke pripadnosti i rodbinskih veza. Tek tada otvorit će se prostor za stvarni napredak i povratak povjerenja građana u vlastitu državu.
Novinar: Može li se nakon trideset godina pogrešnih politika i lošeg upravljanja promijeniti stanje u društvu?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: To je pitanje koje se danas sve češće postavlja. Odgovor nije jednostavan. Promjene su izuzetno teške kada su korupcijom i političkim utjecajima zahvaćeni ključni sustavi poput obrazovanja, zdravstva, policije, pravosuđa te brojnih javnih poduzeća i ustanova.
Kao primjer može se navesti sustav javnih nabava i postupaka žalbi, gdje se odluke i presude često čekaju mjesecima ili čak godinama. Takva praksa stvara pravnu nesigurnost i ozbiljno narušava povjerenje građana, gospodarstva i investitora.
Posebno zabrinjava činjenica da se država i sve razine vlasti sve više zadužuju kako bi financirali tekuću potrošnju, isplatu plaća, naknada i mirovina, umjesto da se sredstva usmjeravaju u razvojne projekte, proizvodnju i nova radna mjesta. Time se teret današnje neodgovornosti prebacuje na našu djecu i unuke, koji će vraćati dugove nastale zbog neučinkovitog i preglomaznog administrativnog aparata.
Novinar: Građani se često pitaju čemu služi toliki broj institucija, agencija i ureda. Je li to opravdano pitanje?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: Građani se s pravom pitaju koliko institucija i javnih službi zaista pridonosi razvoju društva, a koliko služi kao mehanizam za stranačko zapošljavanje i održavanje političke moći. U sustavu koji je postao sam sebi svrha često se gubi odgovor na jednostavno pitanje: kakvu konkretnu korist građani imaju od tolikog broja institucija, agencija, ureda i službenika?
Kakvu poruku time šaljemo našoj dijaspori, stranim investitorima i međunarodnim institucijama? Kako očekivati nova ulaganja i povratak ljudi ako institucije ne osiguravaju pravnu sigurnost, transparentnost i odgovornost?
Novinar: Koliko je važna transparentnost u upravljanju javnim novcem i međunarodnom pomoći?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: Transparentnost je jedan od temelja odgovornog upravljanja. Dodatni problem predstavlja netransparentno trošenje pomoći i donacija koje dolaze iz Hrvatske, Turske i međunarodne zajednice. Građani imaju pravo znati kako se troše javna sredstva, uz redovita izvješća, neovisne revizije i jasnu odgovornost svih korisnika tih sredstava.
Bez transparentnosti, vladavine prava, odgovornog upravljanja javnim novcem i funkcionalnih institucija teško je očekivati održiv gospodarski razvoj, povjerenje građana i dugoročni napredak društva.
Novinar: Što danas najviše brine obične građane Bosne i Hercegovine?
Prof. dr. sc. Božo Vukoja: Obični građani Bosne i Hercegovine s pravom se pitaju kakva ih budućnost očekuje, kao i kakva budućnost čeka njihovu djecu. Mnogi se pitaju hoće li i njihova djeca, nakon završetka fakulteta i osnivanja vlastitih obitelji, biti prisiljena napustiti BiH u potrazi za boljim životom i sigurnijom budućnošću.
Roditelji se istovremeno pitaju hoće li nakon četrdeset godina rada imati dostojanstvenu mirovinu od koje će moći živjeti bez straha i neizvjesnosti. Postavlja se i pitanje hoće li buduće generacije moći vraćati dugove koje današnje vlasti stvaraju kroz zaduživanja za financiranje plaća, administracije i različitih beneficija.
Mnoga druga pitanja svakodnevno se vrte u mislima građana, jer sve više stječu dojam da brod plovi prema nepoznatom odredištu, dok oni koji njime upravljaju ne uspijevaju pronaći pravi smjer. Ipak, ostaje nada da će doći promjene, odgovornije upravljanje i bolja vremena u kojima će znanje, rad i poštenje biti važniji od političke podobnosti i osobnih interesa.
Scena.ba
