Anatolij Hrapčinski, ukrajinski stručnjak za zrakoplovstvo i bivši časnik zračnih snaga, smatra da se probijanje moskovske protuzračne obrane 18. lipnja može objasniti kombinacijom dvaju faktora: sustavnim slabljenjem ruske obrambene arhitekture i tehnološkim napretkom ukrajinskih sposobnosti napada.
Nakon što su 18. lipnja ukrajinski dronovi pogodili više lokacija diljem Moskve — u najvećem napadu od početka ruske invazije na Ukrajinu — otvorena je rasprava o propustima u obrambenoj mreži te zemlje. Velika moskovska rafinerija nafte (naslovna fotografija), koja opskrbljuje 40 posto goriva za regiju, zahvaćena je požarom, a proizvodnja je, sudeći prema raspoloživim podacima, bila obustavljena nekoliko dana nakon ukrajinskog napada. Evakuacije su provedene i u najvećoj ruskoj zračnoj luci. Društvene mreže preplavili su videozapisi očevidaca koji prikazuju ono što je izgledalo kao neuspjeli pokušaj protuzračne obrane da presretne dronove, javlja Deutsche Welle.
„Takav dojam stječu ljudi koji nisu specijalisti i koji vide kako projektil proleti pokraj drona, a da ga ne pogodi”, rekao je za DW Ruslan Levijev, ruski disident, vojni analitičar i osnivač istraživačke skupine Conflict Intelligence Team. Ruski novinar u egzilu Ivan Filippov prati proruske blogere i primijetio je kako među njima raste zabrinutost da je Ukrajina pronašla slabu točku u ruskoj obrani.
„Oni ne žele da rat stane — žele učinkovitiji rat”, rekao je Filippov za DW, misleći pritom na radikalnu reformu Ministarstva obrane i ruskog vojno-industrijskog kompleksa. „No mislim da vrlo dobro razumiju da su takve reforme nemoguće. Zato su ti tekstovi uglavnom pesimistični.”
Anatolij Hrapčinski, ukrajinski stručnjak za zrakoplovstvo i bivši časnik zračnih snaga, smatra da se probijanje moskovske protuzračne obrane 18. lipnja može objasniti kombinacijom dvaju faktora: sustavnim slabljenjem ruske obrambene arhitekture i tehnološkim napretkom ukrajinskih sposobnosti napada. Levijev ipak nije potpuno uvjeren u takvu procjenu. Njegov tim nije zabilježio slabljenje ruske obrane jer je ona iznad Moskve uspjela oboriti više od 90 posto bespilotnih letjelica. No nekoliko dronova koji su ipak prošli kroz obranu prouzročili su znatnu štetu.
Prema Levijevu, ključni problem je količina. Kako se opseg napada povećava, isti izazov stoji i pred Rusijom i pred Ukrajinom: masovni napadi dronovima zahtijevaju više vojne opreme nego što bilo koja industrija može proizvesti. Ruski sustavi, uključujući Pancir-S1, projektirani su za obranu od klasičnih, velikih prijetnji poput krstarećih projektila, rekao je Hrapčinski za DW. Prilagođeni su za otkrivanje velikih metalnih ciljeva koji snažno reflektiraju radarske valove, dok su moderni dronovi često izrađeni od kompozitnih materijala poput plastike ili šperploče. To znači da su takvi sustavi u osnovi „slijepi” za male dronove.
Velika površina ruskog teritorija sama po sebi predstavlja izazov. Izgradnja kontinuiranog „zračnog zida” ili „kupole” za tako veliko područje jednostavno nije moguće, smatra Levijev. Moskva je dodatno ranjiva zbog velike gustoće urbane izgradnje. Što je grad gušće izgrađen — osobito s velikim brojem nebodera — to se dronovi lakše mogu skrivati od radara iza zgrada, objašnjava Levijev.
Ukrajina koristi upravo te prednosti. Hrapčinski navodi da su ukrajinski dronovi dugog dometa znatno unaprijedili sposobnost planiranja složenih ruta leta i izbjegavanja zona u kojima prijeti presretanje. Istodobno je Rusija dio svojih sustava protuzračne obrane premjestila na okupirane dijelove Ukrajine.
Stručnjaci ističu da su najučinkovitiji sustavi protuzračne obrane višeslojni, s različitim presretačima koji mogu djelovati na različitim visinama i protiv različitih vrsta prijetnji, uključujući projektile i dronove koji lete različitim brzinama. Prema Hrapčinskom, rusko premještanje sustava dovelo je do raspada nekadašnje višeslojne obrambene mreže, koja sada, kako kaže, više nalikuje mozaiku nepovezanih elemenata nego koordiniranom sustavu.
Američka medijska kuća CBS također se poziva na ukrajinske izvore koji tvrde da Rusiji možda ponestaje sustava S-300, serije protuzračnih raketnih sustava dugog dometa namijenjenih obrani od zračnih napada. Pretpostavlja se da su međunarodne sankcije otežale nabavu zamjenskih komponenti.
Hrapčinski povezuje taj manjak s ruskom odlukom da sustave S-300 prenamijeni za raketne napade na ciljeve na zemlji u Ukrajini. „Rusija je upala u zamku iste one ‘matematike rata’ koju je nekada pokušavala nametnuti drugima”, zaključuje Hrapčinski. Time želi reći da je Rusija, nastojeći zasuti ukrajinsku protuzračnu obranu projektilima S-300, istodobno iscrpila vlastite zalihe presretačkih raketa.
Nakon napada na Moskvu 18. lipnja, činilo se da su ruski dužnosnici više zabrinuti zbog opsežne dokumentacije napada nego zbog samog napada. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ruska protuzračna obrana djelovala primjereno te je pozvao javnost da se usredotoči na ruske napade na Ukrajinu. „Snimke su impresivne — pokazuju rezultate udara naših oružanih snaga. Ti će se udari nastaviti”, rekao je Peskov.
Pristup Kremlja je očigledno umanjivanje značaja ukrajinskih napada. Kako navodi Levijev, s vojnog stajališta napadi dronovima 18. lipnja nisu bitno promijenili situaciju na bojištu. On smatra da takvi napadi funkcioniraju više kao „politički udari”, odnosno kao način utjecaja na javno mnijenje, posebno uoči izbora za ruski donji dom parlamenta, Državnu dumu, koji bi se trebali održati u rujnu.
