Novi zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti u institucijama BiH, čije je kreiranje u tijeku, uređuje status takozvanih zviždača, odnosno prijavitelja nepravilnosti, te postupak njihove zaštite, a onome tko im otkrije identitet zapriječena je kazna od 10.000 do 20.000 KM.
Ključne stavke Prednacrta zakona:
-Otkrivanje identiteta prijavitelja korupcije kažnjavat će se s 10.000 do 20.000 KM.
Ključne stavke Prednacrta zakona:
-Otkrivanje identiteta prijavitelja korupcije kažnjavat će se s 10.000 do 20.000 KM.
-Institucije će morati u roku od tri mjeseca obavijestiti prijavitelja o ishodu postupka.
-Lažne prijave i traženje novčane koristi kažnjavat će se do 10.000 KM.
-Postupak zaštite prijavitelja korupcije vodit će se hitno i bez odgode.
Kazna u istom iznosu predviđena je i kada odgovorna osoba u instituciji ometa ili pokuša ometati prijavljivanje korupcije ili drugih nepravilnosti, ili omogućuje ili tolerira poduzimanje štetnih radnji prema prijavitelju ili povezanim osobama, te provodi bezrazložne postupke protiv prijavitelja ili povezanih osoba, pišu Nezavisne.
Ishod postupka
Od 5.000 do 15.000 KM bit će kažnjavana odgovorna osoba u instituciji ako, između ostalog, ne zaprimi prijavu podnesenu pisanim putem, te o usmeno podnesenoj prijavi ne sačini zapisnik ili službenu zabilješku, ali i ako bez odgode ne osigura zaštitu identiteta i osobnih podataka prijavitelja.
Ista kazna predviđena je za odgovornu osobu i ako ne radi u cilju otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja korupcije ili nepravilnosti na koje je ukazao prijavitelj.
Ako ne želi biti kažnjena od 5.000 do 15.000 KM, odgovorna i ovlaštena osoba morat će prijavitelja korupcije ili drugih nepravilnosti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja uredne prijave obavijestiti o ishodu postupka, odnosno o mjerama i aktivnostima koje su poduzete po podnesenoj prijavi.
Kazne i za zviždače
Kazne su, međutim, predviđene i za zviždače.
“Kaznom od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj osoba koja svjesno podnese prijavu korupcije ili drugih nepravilnosti za koju u trenutku podnošenja zna da nije istinita ili podnosi prijavu kojom se traži imovinska korist kao nagrada ili naknada za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji ili drugim nepravilnostima”, navedeno je u Prednacrtu zakona.
Ovim zakonskim rješenjem, između ostalog, uređuju se status osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti, postupak prijavljivanja, obveze institucija u vezi s prijavljivanjem, postupak zaštite osoba koje prijavljuju korupciju, te se propisuju sankcije za povrede odredbi ovog zakona.
Svaka osoba, kako je naglašeno, ima pravo prijaviti bilo koji oblik korupcije, kršenja zakona ili propisa u institucijama.
Prijavitelj zaštićen
“Prijavitelj koji podnese prijavu u razumnom uvjerenju zaštićen je na temelju ovog zakona i ne smije trpjeti štetne radnje zbog svoje prijave iako se utvrdi da navodi prijave učinjeni s razumnim uvjerenjem nisu točni. On se neće smatrati materijalno, kazneno ili stegovno odgovornim za stjecanje i razotkrivanje informacija u slučaju prijavljivanja korupcije i drugih nepravilnosti, osim u slučaju kada stjecanje informacija samo po sebi predstavlja samostalno kazneno djelo”, navedeno je u Prednacrtu zakona.
Zabranjeno je, međutim, prijavljivanje korupcije i drugih nepravilnosti dostavljanjem informacija za koje prijavitelj zna da nisu istinite, kao i prijavljivanje kojim se traži imovinska korist kao nagrada ili naknada za dostavljanje informacija i dokaza.
Zloupotreba prava
Objašnjeno je da zloupotreba prava prijavljivanja korupcije i drugih nepravilnosti predstavlja težu povredu radne dužnosti, s tim što teret dokazivanja te zloupotrebe snosi ovlaštena ili odgovorna osoba u institucijama.
“U slučaju prijave korupcije ili druge nepravilnosti koja je učinjena u razumnom uvjerenju, odgovorna, odnosno ovlaštena osoba i nadležno tijelo dužni su u okviru svojih nadležnosti poduzeti sve mjere u cilju otkrivanja, sprječavanja, suzbijanja i kažnjavanja svih oblika korupcije ili drugih nepravilnosti, kao i mjere za zaštitu prijavitelja”, navedeno je u Prednacrtu.
Hitan postupak
Postupak u vezi sa zaštitom prijavitelja korupcije i drugih nepravilnosti je, kako je naglašeno, hitan i provodi se bez odgode.
Prijava, kako je naglašeno, treba sadržavati podatke o prijavitelju ukoliko nije anonimna, podatke je li podnesena nekoj drugoj instituciji ili organizaciji, činjenice i okolnosti na temelju kojih prijavitelj smatra da je bio pokušaj ili da je izvršena korupcija ili druga nepravilnost, te podatke o osobi za koju postoji opravdano uvjerenje da je izvršila korupciju ili druge nepravilnosti ukoliko prijavitelj ima takve podatke.
Uz prijavu, prijavitelj, ako ih ima, dostavlja i materijalne dokaze iz kojih proizlazi razumno uvjerenje da je bio pokušaj ili da je izvršena korupcija ili druga nepravilnost.
Anonimne prijave
Identitet prijavitelja, odnosno podaci na temelju kojih se može otkriti identitet te drugi podaci iz prijave, ističe se, dostupni su isključivo odgovornoj ili ovlaštenoj osobi koja je zadužena za primanje takvih prijava i njihovu daljnju obradu.
Odgovorna ili ovlaštena osoba, dodaje se, ne smije raditi na utvrđivanju identiteta podnositelja anonimne prijave.
Ovaj zakon, inače, zamijenit će stari, koji datira iz 2013. godine, a kako je navedeno, središnja institucija za zaštitu prijavitelja korupcije i drugih nepravilnosti je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da u BiH postoje zakoni koji štite zviždače na svim razinama, osim na razini FBiH.
“Značaj ovakvih zakona ogleda se u činjenici da nitko ne može imati toliko dobre informacije o korupciji koliko oni koji o njoj neposredno svjedoče. Ovi zakoni štite te osobe upravo na način da one zbog prijavljivanja korupcije ne mogu trpjeti nikakve štetne posljedice, odnosno nikakvu odmazdu na svom radnom mjestu, u smislu stegovnih postupaka, mobinga, te eventualnih otkaza”, rekao je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”
Scena.ba
