Svjetsko tržište nafte i dalje se suočava s oscilacijama cijena i energetskom neizvjesnošću, što je glavna tema na globalnim burzama. Pitanje je hoće li uskoro biti postignut dugoročni sporazum između SAD-a i Irana i hoće li se otvoriti Hormuški tjesnac, te koliko će vremena tržištu nafte i naftnih derivata trebati da se oporavi od cjenovnih oscilacija zabilježenih u proteklih šest mjeseci.
U vikend se ušlo s cijenom koja je premašila 80 dolara po barelu. Do zatvaranja burza u petak, sirova nafta Brent dostigla je 83,50 dolara po barelu, što je rast od preko 3 posto. Isti trend pratio je i West Texas Intermediate (WTI), čija se cijena kretala od 77,20 do 78,18 dolara po barelu. Od 28. veljače, kada je počeo američko-izraelski napad na Iran, a potom i iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji je dnevno transportirano oko 20 milijuna barela sirove nafte i rafiniranih naftnih derivata, te oko 20 % globalne trgovine LNG-om, uglavnom iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, posljedice su osjetili potrošači globalno. Prema Statisti, u SAD-u je benzin poskupio za otprilike 45 %, a dizel za preko 48 % u razdoblju od 23. veljače do 4. svibnja ove godine.
Kako se kretala cijena dizela:
Prije 6 mjeseci (veljača 2026.): ~2,35 KM/l
Vrhunac (travanj 2026.): ~3,50–3,67 KM/l
Danas (kolovoz 2026.): ~3,26 – 3,45 KM/l.
Uspoređujući veljačke cijene dizela u BiH s onima iz kolovoza, trenutno je dizel između 30 i 40 % skuplji. U veljači je prosječna cijena dizela u bh. entitetu Federaciji BiH bila oko 2,35 KM po litri, da bi se do kraja ožujka povećala na 3,29 KM po litri, što je u odnosu na 28. veljače bio porast od oko 40 % (0,94 KM više). U drugom bh. entitetu, RS-u, prije veljače dizel je u prosjeku koštao 2,30 KM.
Cijena dizela nastavila je rasti i u travnju te je prema podacima GlobalPetrolPrices.com vrhunac dostigla sredinom travnja kada je litra dizela koštala 3,67 KM, što je ujedno bila i najviša zabilježena cijena u posljednjih deset godina. Kako su se osjetili pomaci u pregovorima između Irana i SAD-a, osobito prije i nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju u Islamabadu, tako su cijene počele blago padati. Krajem srpnja prosječna cijena dizela u BiH kretala se od 2,79 do 3,76 KM, ovisno o crpki, dok se 10. kolovoza kreće od 3,26 KM do 3,45 KM, te je u odnosu na predratnu razinu od 2,30 KM dizel danas skuplji za otprilike 1,00 – 1,15 KM po litri (45–50 %).
I dok oscilacije cijena građani osjećaju u svojim kućnim proračunima, na drugom kraju prodajnog lanca u međuvremenu je pet najvećih svjetskih naftnih kompanija – ExxonMobil, Chevron, BP, Shell i TotalEnergies – u drugom tromjesečju ostvarilo 48 milijardi dolara dobiti, potaknuti rastom cijena nafte tijekom sukoba između SAD-a i Irana. Kako je prenio Forbes, istodobno su generirali gotovo 90 milijardi dolara novčanog tijeka, najviše u povijesti, nadmašivši čak i razdoblje nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Rekordni rezultati otvorili su pitanje kako će kompanije iskoristiti novac; za nove investicije, isplatu dioničara ili jačanje bilanci, dok istodobno rastu politički pritisci za uvođenje poreza na izvanrednu dobit. Američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko je dana optužio Exxon i Chevron da su tijekom rata s Iranom ostvarili “prevelike profite” te ponovno zatražio niže cijene goriva.
Scena.ba
