Da bi se to razumjelo, treba znati kako kofein uopće djeluje. Tijekom dana u mozgu se nakuplja tvar koja se zove adenozin. Što ste dulje budni, to je ima više, i ona stvara osjećaj umora. Kofein se veže na ista mjesta u mozgu na koja se inače veže adenozin. Ne uklanja umor nego ga zaklanja, tako da poruka o umoru ne stigne.
Zbog toga kofein najbolje radi kada adenozina ima dovoljno da ga treba blokirati.
Zašto ujutro nema što blokirati
Ovdje je prvi razlog za odgađanje.
Tijekom sna tijelo razgrađuje najveći dio nakupljenog adenozina.
To znači da ga u prvim minutama nakon buđenja ima vrlo malo. Kofein tada zapravo blokira nešto čega gotovo nema. Kava u tom trenutku nije štetna, ali radi znatno manje nego što bi radila sat vremena kasnije.
Kortizol koji vas budi umjesto kave
Drugi razlog je hormon koji tijelo luči samo.
Nedugo nakon buđenja tijelo pusti nalet kortizola, hormona koji podiže budnost i pomaže da se organizam pokrene. Taj nalet obično dostigne vrhunac tridesetak do četrdeset pet minuta nakon ustajanja, a zatim opada. Ako kavu popijete usred tog naleta, dodajete stimulans na stimulans. Rezultat je da se učinak kave slabije osjeti, a povećava se šansa za nemir i drhtavicu. Ako pričekate, kofein počne djelovati taman kada kortizol počne padati, dakle onda kada je zaista potreban.
Što se događa ako se to ponavlja godinama
Postoji i posljedica koja se javlja s vremenom.
Ako se kofein stalno uzima u trenutku kada tijelo ionako radi punom snagom, tijelo se na njega navikne brže. To znači da s vremenom treba više kave za isti učinak.
Isto tako, jutarnja kava na prazan želudac ima još jedno svojstvo. Kofein djeluje kao blagi diuretik, a tijelo je nakon noći ionako blago dehidrirano, jer se tijekom noći izgubi pola litre do litre tekućine. Zato se preporučuje da prvo dođe voda, pa tek onda kava.
Koliko čekati
Preporuke se razlikuju, i to vrijedi reći otvoreno.
Najčešće se navodi raspon od šezdeset do devedeset minuta nakon buđenja. Neki idu i do sto dvadeset. Važno je da se to računa od vašeg buđenja, a ne po satu. Ako ustajete u pet, prozor je oko šest i pol, a ne u devet i pol. Za one koji rade u smjenama vrijedi isto pravilo, vezano za vlastito vrijeme ustajanja.
Što ovdje nije dokazano
Ovaj savjet se posljednjih godina prenosi kao utvrđena znanost, a nije.
Mehanizmi su točni: kortizol zaista ima jutarnji vrhunac, a kofein zaista blokira adenozinske receptore. Ono što ne postoji jest istraživanje koje bi dokazalo da postoji jedno najbolje vrijeme koje vrijedi za svakoga. Stručnjaci koji se time bave to izričito navode. Uz to, ljudi se razlikuju. Netko se budi razbuđen, netko sat vremena nije za razgovor, a kod pojedinaca kofein izaziva nemir bez obzira na to kada se popije.
Praktičan zaključak je stoga umjeren. Ako vam kava ujutro odgovara i nemate tegoba, nema razloga mijenjati naviku. Ako vam se čini da kava slabo djeluje, da vam treba sve više šalica ili da vas čini nervoznima, vrijedi pokušati odgoditi prvu za sat vremena i vidjeti mijenja li se išta.
Ako imate povišen krvni tlak, poremećaj srčanog ritma ili tegobe s anksioznošću, o količini i vremenu uzimanja kofeina posavjetujte se s liječnikom.
Scena.ba
