Autor: Miroslav Landeka
Jedinstvena izložba knjiga i slika “Kranjčević u Mostaru – Djela Silvija Strahimira Kranjčevića iz Zbirke Sesar – Dijalog između riječi i slike“, upriličena u povodu 140. godišnjice dolaska Silvija Strahimira Kranjčevića u Mostar, svečano je otvorena u četvrtak 10. rujna 2026. godine u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Izložba povezuje književnu baštinu i suvremeni likovni izraz, a cilj joj je predstaviti pjesničko i kulturno nasljeđe velikog hrvatskoga i bosanskohercegovačkoga pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića te potaknuti čitanje njegovog velikog pjesničkog djela.
Posjetiteljima koji su ispunili Galeriju, kao što je to bilo i lani kada je priređena slična izložba „i mi“, a koju su organizirali Zaklada Sesar, HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i HD HSK, predstavljeno je više od 200 književnih naslova iz Zbirke Sesar, među kojima su izdanja Kranjčevićevih knjiga objavljena od 1885. do 1967. godine, posebna izdanja objavljena za pjesnikova života, kao i brojni primjerci periodike, zbornika i literature o njegovom životu i djelu. Ono što je dalo dimenziju više ovom kulturnom događaju jest to da su na izložbi predstavljeni i radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, koji su motive iz Kranjčevićevih pjesama interpretirali kroz vlastita slikarska djela.
Dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Svetislav Cvetković u svom obraćanju nazočnima istaknuo je kako je ova izložba prvi u nizu događaja kojima se slavi tri desetljeća akademije. Studenti preddiplomskih i diplomskih studija predstavili su 14 slika i 7 grafika koje ne ilustriraju izravno Kranjčevićeve stihove, već nastoje pronaći likovni ekvivalent njegovim riječima. Dekan Cvetković je naglasio visoku kvalitetu izložbe te važnost povezivanja književnosti i likovne umjetnosti. Ova suradnja, po njegovim riječima, omogućuje novu interpretaciju Kranjčevićeva rada u suvremenom kontekstu, jer su teme koje je pjesnik obrađivao univerzalne i danas aktualne. Na taj način, kako je ocijenio, valorizira se ne samo likovni izraz već i poezija Silvija Strahimira Kranjčevića, čije ideje i pitanja i dalje intrigiraju i nadahnjuju nove generacije umjetnika i publike.
Kultura sjećanja i zaboravljeni spomenici
Miroslav Landeka, novinar i publicist, dugogodišnji predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, istaknuo je kako postoje pjesnici koji pripadaju svome gradu, a postoje i oni koji pripadaju cijelome narodu, a Silvije Strahimir Kranjčević pripada i jednima i drugima. Podsjetio je kako je život velikoga hrvatskog i bosanskohercegovačkog pjesnika, kao gotovo svih pjesnika na ovim našim prostorima, „gdje se dram radosti dušom plaća“, bio težak.
– U Sarajevo je stigao 1893. godine, a od 1895. do 1903. uređivao je ugledni književni časopis „Nada“. Nakon pjesnikove smrti 1908. godine, „Napredak“ je sudjelovao u podizanju njegova nadgrobnoga spomenika na sarajevskom groblju Sveti Josip. Spomenik je 1913. godine izradio veliki hrvatski kipar Rudolf Valdec, a njegov reljef, poznat kao „Genij sputanih krila“, postao je jedno od iznimno vrijednih i zaštićenih spomen-obilježja hrvatske kulturne baštine u Bosni i Hercegovini – kazao je Landeka, dodavši kako su u prikupljanju sredstava sudjelovali ljudi različitih vjera, kao i brojna kulturna društva, banke i općine iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i iseljeništva. Tijekom rata spomenik je teško oštećen, ali je 2006. godine obnovljen, zahvaljujući inicijativi prof. dr. Franje Topića, predsjednika HKD Napredak, Veleposlanstva RH u BiH i Grada Sarajeva.
– Kranjčevićev posljednji ispraćaj bio je, kako je zapisao književnik Miljenko Jergović, „jedan od najznatnijih koje je tadašnje Sarajevo upamtilo“. Na vječni počinak ispratili su ga Hrvati, muslimani i Srbi, a okupila se cjelokupna kulturna i društvena elita Sarajeva – kazao je Landeka i zapitao se kako se danas, više od jednoga stoljeća nakon Kranjčevićeve smrti, nameće pitanje: Što mi činimo za one koji su prije nas stvarali našu kulturu? Podsjetio je na riječi nobelovca Ive Andrića: „Veliki ljudi umiru dvaput: jednom kad ih nestane sa zemlje, a drugi put kad propadne njihova zadužbina.“ te da najveća počast velikom pjesniku nije cvijet na grobu koji uvene, nego živa kultura sjećanja te je stoga ova izložba ne samo podsjećanje na velikoga pjesnika, nego i snažan znak da se Kranjčević ponovno, nakon 140 godina, vraća u Mostar. Uputio je riječi zahvale dr. Sesaru koji brižno skuplja i čuva stare putopise i povijesne izvore o Bosni i Humu te ih s nama dijeli.
– U tome postoji i lijepa simbolika: čovjek koji se profesionalno bavi vidom pomaže i nama da bolje vidimo i upoznamo svoju kulturnu prošlost – kazao je u svom obraćanju Landeka zahvalivši još jednom dr. Sesaru, mostarskom Napretku i svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos ovom iznimnom i važnom kulturnom projektu, uz poruku kako sjećanje nije samo pogled unatrag, jer bez sjećanja nema identiteta, a bez identiteta nema budućnosti.
Očuvanje zaboravljene baštine
Govoreći o svom kolekcionarstvu, prof. dr. Antonio Sesar istaknuo je kako primarno skuplja putopise, povijesnu, političku i religijsku literaturu, dodavši kako je književnost jedan od segmenata tog kolekcionarskog dijela.
– Unutar ovog svog hobija tragam za nekim autorima s područja Bosne i Hercegovine o kojima nema do sada nikakvog zapisa, koji su objavili neko književno djelo. I do sada sam ih našao dvadesetak. Evo, pokušavam na taj način vratiti našu kulturnu i povijesnu baštinu u fokus – kazao je Sesar.
Govoreći o kratkom, ali upečatljivom boravku Kranjčevića u Mostaru, kazao je kako pjesnik u svom prvom namještenju i dolasku u Grad na Neretvi nije osjećao nelagodu i strah, nije išao u nepoznato, vraćao se u zemlju svojih predaka. Senjski Kranjčevići, potomci uskoka koji su se pred Osmanlijama povukli sa širega prostora Humske zemlje, naslijediše domoljublje, buntovan i borben duh. Krenuo je u krševitu zemlju, koja kao i rodni mu kraj, rađa ljude čvrste volje i tvrde vjere. Dr. Sesar je podsjetio kako je sredinom 1960-ih godina skupina intelektualaca u Mostaru, predvođena profesorom Stankom Dvoržakom, nastojala u organizaciji Kluba pisaca KUD „Abrašević“ obilježiti stotu godišnjicu rođenja i osamdeset godina od dolaska pjesnika u Hercegovinu. Za tu prigodu pripremana je spomen-ploča koju se planiralo postaviti na pročelje Muzičke škole na Musali, ali pokušaj nije uspio. Tek s dolaskom demokratskih promjena skupina novih entuzijasta ponovo je pokrenula akciju. U okviru „23. Šantićevih večeri poezije“, 20. prosinca 1991. godine, na zgradi Muzičke škole je tadašnji gradonačelnik Milivoj Gagro otkrio spomen-ploču Silviju Strahimiru Kranjčeviću, rad akademskoga kipara Florijana Mićkovića.
Na kraju dr. Sesar je podsjetio kako je ovaj impresivni kulturni projekt uz Zakladu Sesar realiziran uz sudjelovanje Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Uputio je riječi zahvale svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovom projektu te posebice istaknuo prekrasni katalog koji je tiskao Suton print, a dizajnirao Shift Brand Design i to na 88 stranica u kojem se nalazi i pet tematskih autorskih tekstova Mirka Ćurića, Svetislava Cvetkovića, Miroslava Landeke, Antonija Sesara i Danijela Vidovića, a koje je na engleski jezik prevela prof. dr. Anđelka Raguž. Zahvalio je koordinatorima projekta Draženu Barbariću, Ivanu Bakoviću i Miroslavu Landeki, suradnici na projektu Mirjani Topić Landeka, tehničkoj realizaciji Daliboru Nikoliću, Ivani Kraljević i Anđeli Lončar, te za glazbeno-poetski nastup klapi „Ero“, maestru don Draganu Filipoviću i akademskom zboru Pro Musica, Valeriji Bago i glumcu Robertu Peharu, Marijani Pavlović, prof. i Ireni Kraljević, prof., moderatoru Danijelu Vidoviću i svojoj obitelji za strpljenje i potporu ovom projektu koji je pripreman mjesecima, a materijal za njega skupljan godinama.
Izložbu, koja ostaje otvorena do 23. rujna 2026., otvorio je Mirko Ćurić, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika. Iskazavši riječi zahvale i čestitke dr. Sesaru, naglasio je kako ovakve projekte rade i iza njih stoje institucije, ministarstva, a ovaj najvećim dijelom čini pojedinac, iza čega stoji velika ljubav, trud i znanje te da svi oko koji su sudjelovali u njemu trebaju biti itekako ponosni.
Ćurić je podvukao kako je ova izložba izniman kulturni prinos ne samo Mostaru i hrvatskoj kulturi u Bosni i Hercegovini, prinos je ukupnoj hrvatskoj kulturi, ne samo svojom vrijednošću nego i kao dokaz kako još postoje osobe koje mogu nešto vrijedno napraviti izvan institucionalnih okvira.
Miroslav Landeka
