Bjelorusija, najbliži vojni saveznik Rusije, ovoga je tjedna održala velike vojne vježbe u blizini Suvalskoga koridora (Suwałki koridor), uskoga kopnenog prolaza koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a. Riječ je o jednoj od najosjetljivijih točaka Saveza, zbog čega je ovaj potez izazvao zabrinutost diljem Europe.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je političke lidere u zemlji na povjerljivi obavještajni brifing, a potom najavio nove mjere za zaštitu kritične infrastrukture od intenziviranja ruskih hibridnih napada.
“Slučajni incidenti”
Poljski premijer Donald Tusk otišao je korak dalje upozorivši da bi Rusija mogla izvesti napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a, a potom ih prikazati kao slučajne incidente.
Velika Britanija pozvala je svoje građane da započnu pripreme za mogućnost rata, uključujući stvaranje zaliha konzervirane hrane i vode za piće. Šef obrane upozorio je da se zemlja suočava s “najopasnijim” razdobljem u posljednjih nekoliko desetljeća.
Njemačka, također, priprema bolnice za eventualni ruski napad. Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je na “odlučujuće trenutke u obrani slobode i mira u Europi”.
Čak je i Švicarska, država poznata po svojoj neutralnosti, usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti kojom se poziva na veću otpornost i sposobnost obrane u slučaju oružanoga napada.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump iznenada je objavio da je ostvaren napredak prema uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj. Prije dva tjedna poslao je ravnatelja CIA-e u tajnu misiju kako bi Moskvi bilo upućeno upozorenje da ne napada teritorij NATO-a.
Zemlje s obje strane Atlantika sve su zabrinutije zbog mogućnosti da ruski predsjednik Vladimir Putin proširi rat izvan granica Ukrajine.
Rusija širi ratište
Rusija sve češće koristi operacije koje ostaju ispod praga otvorenoga rata. Među njima su podmetanje požara, optužbe za planiranje atentata, napadi dronovima, kibernetički napadi i sabotaže infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi.
Analitičari smatraju da je cilj takvih aktivnosti testiranje odlučnosti NATO-a, uz istodobno zadržavanje mogućnosti da Moskva niječe umiješanost.
Suvalski koridor nalazi se na granici Poljske i Litve te povezuje Bjelorusiju s ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Ovaj prolaz ima ključni strateški značaj jer predstavlja jedinu kopnenu vezu između baltičkih članica NATO-a i ostatka Saveza. Ograničeni ruski prodor u ovaj pojas, prema navodima iz analize, prvenstveno bi imao za cilj podrivanje Članka 5. i provjeru spremnosti članica NATO-a, posebno Sjedinjenih Američkih Država, da uđu u sukob zbog maloga teritorija.
Međutim, uloga Sjedinjenih Američkih Država u takvom scenariju ostaje neizvjesna. Preopterećenost američkih resursa na više globalnih žarišta, zajedno s političkom neizvjesnošću u Washingtonu, podriva pouzdanost američkog zaštitnog kišobrana, što dodatno utječe na procjenu odvraćanja u očima Moskve.
NATO, ipak, mijenja pristup i sve više koristi iskustva Ukrajine, posebno kada je riječ o značaju civilne otpornosti u područjima energetike, zdravstva, komunikacija i društvene stabilnosti.
Važan dio strategije
Pripravnost civilnog i državnog sektora tako postaje važan dio strategije odvraćanja Rusije.
Zbog toga europske zemlje napuštaju višedesetljetno zanemarivanje pitanja obrane i civilne zaštite. Svjesni da odvraćanje ovisi i od procjena Vladimira Putina, europski lideri ubrzano poduzimaju mjere kako bi pokazali da ruska agresija ne može ostvariti svoje ciljeve.
Scena.ba
