Poslovni fenomen u Japanu: Dok Zapad podiže normu, oni „radnike pokraj prozora” drže na plaći
Dok tvrtke u SAD-u i Europi sve više inzistiraju na produktivnosti, povratku zaposlenika u urede i smanjenju broja radnih mjesta, u Japanu postoji potpuno drugačiji fenomen.
Riječ je o takozvanim madogiwazoku, odnosno „radnicima pokraj prozora” – zaposlenicima koji su formalno i dalje dio tvrtke, primaju plaću, ali imaju malo ili gotovo nimalo stvarnih poslovnih obveza.
Uglavnom je riječ o starijim zaposlenicima, posebno muškarcima u kasnim 50-ima i 60-ima koji su tijekom karijere računali na tradicionalni japanski model doživotnog zaposlenja, poznat kao shushin koyo, kao i sustav napredovanja te plaća zasnovanih na stažu.
Čekaju kraj radnog vremena
Umjesto vođenja timova, sklapanja poslova ili donošenja važnih odluka, dio njih dane provodi odgovarajući na poneki e-mail, sređujući dokumente i papirologiju, razgovarajući s kolegama ili jednostavno čekajući kraj radnog vremena.
Upravo zbog toga dobili su nadimak „radnici pokraj prozora”, jer se zaposlenicima koji su sklonjeni od važnijih poslova često dodjeljuju radna mjesta na kojima imaju vrlo malo odgovornosti.
Fenomen nije nov, ali je posljednjih godina ponovno privukao veliku pozornost na internetu.
„Dok Trump kaže: ‘Otpušteni ste’, u Japanu ne kažemo: ‘Otpušteni ste’. Ako netko ne radi dobro, stavimo ga pokraj prozora, pustimo ga da radi papirologiju. Te ljude zovemo madogiwazoku”, objasnio je na TikToku 74-godišnji japanski influencer koji se predstavlja kao @papafromjapan.
Kako je dodao, riječ je uglavnom o ljudima koji nisu konfliktni i koji su dugo lojalni tvrtkama.
„Nisu agresivni ljudi pa im jednostavno dopustimo da rade, a oni se ne žale i zadovoljni su time te dugo rade za tvrtku”, kazao je.
Posljedica tradicionalnog sustava
Ovaj fenomen povezan je s dugogodišnjom praksom zapošljavanja i zadržavanja radnika u Japanu. Tvrtke su tradicionalno nastojale izbjeći otpuštanja, posebno kada je riječ o zaposlenicima koji su desetljećima gradili karijeru unutar iste tvrtke.
Takav pristup danas ima dodatnu težinu zbog demografskih promjena. Japan ima jednu od najviših stopa zaposlenosti starijih osoba među razvijenim zemljama.
Više od četvrtine stanovnika Japana starijih od 65 godina i dalje je radilo 2022. godine, dok je taj udio u SAD-u bio manji od petine, a u Velikoj Britaniji nešto veći od desetine.
Istraživanja također pokazuju da veliki broj japanskih radnika želi nastaviti raditi i nakon formalnog odlaska u mirovinu. Oko 80 posto njih želi ostati radno aktivno, dok oko 70 posto preferira ostati kod sadašnjeg poslodavca umjesto da traži novi posao.
Japanska vlada posljednjih je godina dodatno podržala takav model. Izmjenama Zakona o stabilizaciji zapošljavanja starijih osoba uvedene su mjere kojima se tvrtke potiču da osiguraju mogućnosti zaposlenja za radnike do 70. godine.
Dodatne subvencije dostupne su poslodavcima koji podržavaju produljenje radnog angažmana starijih zaposlenika.
Svjetski gospodarski forum ranije je ukazivao na to da pojedine japanske tvrtke već uvode modele kojima se produljuje dob za umirovljenje, uz zadržavanje određenih povlastica.
Zašto ih jednostavno ne otpuste?
Upravo tu se krije ključna razlika između japanskog modela i poslovne kulture koja je dominantna u mnogim zapadnim tvrtkama.
Umjesto otkaza, zaposleniku se može smanjiti odgovornost, premjestiti ga na manje važnu poziciju ili dodijeliti posao koji zahtijeva minimalan angažman.
Za tvrtku to može značiti dodatni trošak, ali istodobno omogućuje izbjegavanje izravnog otkaza i očuvanje tradicionalnog odnosa prema dugogodišnjim zaposlenicima.
Fenomen je zbog toga postao svojevrsni simbol promjene japanskog tržišta rada: generacija koja je karijeru gradila u sustavu stabilnog i dugotrajnog zaposlenja sada se suočava s tvrtkama koje se brzo mijenjaju pod utjecajem novih tehnologija, automatizacije i drugačijih poslovnih strategija.
Dok jedni u „radnicima pokraj prozora” vide posljedicu zastarjelog sustava, drugi u tom modelu prepoznaju pokušaj da se starijim zaposlenicima omogući dostojanstveniji završetak radne karijere bez naglog gubitka posla i prihoda, piše Fortune.
Scena.ba
