Angela Merkel bila je njemačka kancelarka od 2005. do 2021. godine i tijekom tog razdoblja postala jedna od najutjecajnijih europskih političarki. Vodila je Njemačku kroz financijsku krizu, krizu eurozone, migrantsku krizu, Brexit i pandemiju, a njezin pragmatični stil godinama je bio sinonim za političku stabilnost.
Međutim, nekoliko godina nakon njezina odlaska s funkcije, pitanje njezina političkog naslijeđa postaje sve složenije. Posebno se preispituju njemačka energetska politika, odnos prema Rusiji, ekonomski model zasnovan na izvozu te odluke donesene tijekom migrantske krize 2015. godine.
Energetska ovisnost i odnos prema Moskvi
Merkel je tijekom mandata nastojala održavati dijalog s Moskvom, dok je Njemačka istodobno povećavala ovisnost o ruskim energentima. Posebno kontroverzan bio je projekt Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2), kojemu su se protivile pojedine članice EU-a i Sjedinjene Američke Države. Kritičari danas tvrde da je Berlin previše vjerovao u mogućnost ekonomskog povezivanja s Moskvom.
Sama Merkel je kasnije branila dio svojih odluka, ističući da je njemačka politika prema Rusiji bila dio šireg pristupa koji su godinama provodile različite njemačke vlade. Istodobno je priznala da je na rusku agresivnost trebalo reagirati ranije.
Njemački model pod pritiskom
Drugi dio rasprave odnosi se na njemačko gospodarstvo. Zemlja je godinama imala snažnu industrijsku bazu i velike koristi od izvoza, posebno na europsko i kinesko tržište. Automobilska industrija, strojarstvo i kemijska industrija činili su okosnicu tog modela.
Problem je postao vidljiv nakon niza globalnih promjena. Rat u Ukrajini poremetio je dotadašnje energetske odnose s Rusijom, dok je Kina od velikog tržišta postala i sve ozbiljniji konkurent njemačkim proizvođačima.
Kritičari Angele Merkel tvrde da je tijekom njezinih 16 godina na vlasti bilo premalo strukturnih reformi i ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i nove tehnologije. S druge strane, njezini zagovornici podsjećaju da je Njemačka upravo tijekom njezina mandata prošla kroz više velikih kriza bez ozbiljnijeg političkog potresa.
Rasprava o njezinu naslijeđu stoga nije jednostavna. Njemački mediji navode da je Merkel bila pragmatična političarka koja je uspješno upravljala krizama, ali da su nakon njezina odlaska na površinu izbili problemi koji su se godinama gomilali.
Migrantska kriza i političke posljedice
Jedna od najspornijih odluka Angele Merkel bila je politika prema migrantima 2015. godine. Njemačka je tada primila veliki broj izbjeglica i tražitelja azila, a Merkel je svoju politiku branila poznatom porukom da Njemačka može odgovoriti na taj izazov. Tijekom 2015. u zemlji je podneseno gotovo pola milijuna zahtjeva za azil, a sljedeće godine još oko 750.000.
Deset godina kasnije ta odluka i dalje izaziva snažne političke rasprave. Njemačka je u međuvremenu prošla kroz velike promjene u odnosu prema migracijama, dok su pitanja integracije, kontrole granica i sigurnosti postala ključni dio političke debate.
Rast potpore desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD) dodatno je pojačao raspravu o tome je li migrantska politika iz vremena Merkel pridonijela dugoročnom političkom pregrupiranju zemlje. To je, međutim, predmet političkih analiza i različitih tumačenja, a ne činjenica koju je moguće pripisati samo jednoj odluci ili jednoj osobi.
Odnosi s Putinom pod novim svjetlom
Merkel je tijekom mandata imala složen odnos s Vladimirom Putinom. Razgovarali su izravno i u različitim razdobljima pokušavali održavati komunikaciju, uključujući i pregovore povezane s Ukrajinom.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu kritike njezina pristupa postale su znatno izraženije. Posebno se preispituje odluka da se nastavi s energetskom suradnjom s Rusijom, što se u konačnici pokazalo jednim od najvećih strateških izazova za Njemačku.
Ipak, dio analitičara ukazuje na to da energetska ovisnost Njemačke o Rusiji nije počela s Merkel. Politika približavanja Moskvi kroz trgovinu i energetsku suradnju razvijala se desetljećima, uključujući i razdoblje prije njezina dolaska na dužnost.
Ostavština koja se i dalje preispituje
Merkel je 16 godina bila središnja figura njemačke i europske politike. Njezina sposobnost postizanja kompromisa učinila ju je jednom od ključnih osoba u Europskoj uniji, posebno tijekom financijske i dužničke krize.
Danas je slika složenija. Njemačka se suočava s pritiskom na industriju, visokim troškovima energije, demografskim izazovima i potrebom za velikim ulaganjima u infrastrukturu. Istodobno, politički centar zemlje trpi snažne pritiske, dok AfD bilježi značajne rezultate na pokrajinskim izborima.
To ne znači da se svi današnji problemi mogu pripisati Merkel. Njemačka se, kao i ostatak Europe, suočava s promjenama koje su uslijedile nakon pandemije, ruske invazije na Ukrajinu, promjene globalnih trgovinskih odnosa i sve jače konkurencije iz Kine.
Zato će konačna ocjena političkog naslijeđa Angele Merkel vjerojatno još dugo ostati predmet rasprave. Za jedne će ostati kancelarka koja je Njemačku vodila kroz brojne krize i održavala europsko jedinstvo. Za druge će njezino razdoblje vlasti biti povezano s odlukama čije se posljedice tek sada u punoj mjeri osjećaju.
Upravo je u tome i najveća dilema njezina naslijeđa: politika koja je godinama donosila stabilnost istodobno je, prema kritičarima, ostavila otvorena pitanja na koja Njemačka danas mora pronaći nove odgovore.
Scena.ba
