Europska povjerenica Marta Kos danas će predstaviti novi skup pravno obvezujućih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo da nove članice iznutra oslabe Uniju.
Puno prije nego što se ovoga ljeta pojavila “Odiseja” (The Odyssey), njezina je krilatica glasila: “Bez trojanskih konja”.
To je raspravi o proširenju dalo notu imperijalne veličine. A to je i razumljivo.
Bruxelles još uvijek osjeća posljedice višegodišnjeg nadmudrivanja s Mađarskom i Poljskom – zemljama koje su se pridružile Uniji u valju proširenja iz 2004. godine – oko neovisnosti pravosuđa i medija.
Međutim, nove zaštitne mjere – koje će, kako je Rapporteur otkrio prošloga tjedna, kažnjavati nazadovanje u demokratskim procesima, pa čak i privremeno suspendirati pravo veta – zapravo nisu usmjerene na nove članice; njihov je cilj pridobiti potporu euronatražnjačke/euroskeptične javnosti diljem EU-a za proces proširenja, posebno uoči niza izbora na kojima prijete populisti, ponajprije u Francuskoj.
Francuska, Njemačka, Nizozemska i Belgija zagovarale su uvođenje najstrožih mjera kako bi vlade mogle uvjerljivo opravdati proširenje pred domaćom javnošću. Vjerojatno će biti zadovoljne ovim ambicioznim novim zaštitnim mehanizmima.
Da bi se bilo koja zemlja pridružila EU-u – pa čak i mala Crna Gora – potrebno je odobrenje svih 27 nacionalnih parlamenata. U Francuskoj bi mogao biti potreban i referendum, osim ako se ne uspije dostići iznimno visoka ljestvica potpore od tri petine glasova u oba doma parlamenta.
– Uz uspon Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), potrebni su nam argumenti – rekao je jedan diplomat.
Međutim, skupina zemalja predvođena Italijom i Austrijom, kojima je prioritet integracija Zapadnog Balkana, već je izrazila negodovanje zbog mogućnosti uvođenja ovih novih zaštitnih mjera.
– Politički gledano, to je neprihvatljivo za znatan broj država članica – izjavio je Steven Blockmans, stručnjak za pitanja proširenja.
Baš kao što su podijeljene zemlje EU-a, tako bi i predlaganje strogih zaštitnih mjera moglo izazvati nezadovoljstvo zemalja kandidatkinja, posebno onih koje tvrde da ostvaruju rekordan napredak u reformi pravosuđa.
– Izuzetno je važno izbjeći bilo kakav dojam o podjeli na razine, statusu ‘druge klase’ ili bilo kakvoj drugoj vrsti stratifikacije; smatram da bi to naštetilo europskoj ideji, a vjerujem i da bi Rusija to iskoristila u svoju korist – upozorio je u ponedjeljak moldavski premijer Vasile Tofan.
Za mnoge zemlje kandidatkinje put prema europskom domu djeluje poput Odiseje. Predstojeći mjeseci bit će test za to može li Kos privesti kraju ta epska putovanja, a istodobno spriječiti neželjene goste da se provuku kroz vrata zgrade Berlaymont, piše Fena.
Scena.ba
